Voda

Voda je od ključne važnosti za ljudsko zdravlje i niti jedan nutrijent nije uključen u tako puno različitih funkcija ljudskog organizma kao voda.

Sve metaboličke aktivnosti vezane su uz vodu koja neprekidno cirkulira našim tijelom. Izlučivanjem tjelesnih tekućina, voda oslobađa organizam od štetnih tvari. Ne pijemo li je dovoljno, organizam će ju zadržavati što uzrokuje smanjenje izlučivanja štetnih tvari i negativan utjecaj na ostale procese u našem tijelu jer voda također regulira tjelesnu toplinu, olakšava probavu, a našu kožu čini zdravom i lijepom.

Preporučeni dnevni unos vode hranom i tekućinom je 2-3 litre na dan ovisno o dobi, tjelesnoj aktivnosti, temperaturi okoline i načinu prehrane. Piti treba i prije nego što nastupi žeđ jer se osjećaj žeđi javlja tek nakon što se pojavi pomanjkanje tekućine, a tada smo već blago dehidrirani. Osim preporučene količine unosa, vrlo je važna i  kvaliteta vode. Zaštićena od svih onečišćenja u 800 m dubokom ležištu, izbalansiranog mineralnog sastava, posebno omjera kalcija i magnezija, prirodna izvorska voda idealan je izbor za dnevnu hidrataciju i održavanje balansa vode u organizmu.

Premda o tome  trebamo voditi brigu tijekom cijele godine, proljeće je doba  godine kada nastojimo tijelo osloboditi od nakupljenih otrova i potaknuti regeneraciju metabolizma. Nezaobilazan saveznik u procesu detoksikacije također je voda. Prirodna izvorska voda  nas osvježava i potiče izmjenu tvari već s prvom jutarnjom čašom. Izvorska voda ima slični pH kao pH naše krvi, a takva uravnoteženost doprinosi činjenici da je prirodna izvorska voda sastavni dio pravilne prehrane.

Često se zanemaruje važnost konzumacije dovoljne količine vode i misli da je nanošenje kozmetičkih proizvoda za hidrataciju dovoljno da svojoj koži nadoknadimo vlagu. Minerali, koje sadrži voda, hrane dubinske i površinske slojeve kože i bitni su za normalan metabolizam proteina kože, a kao jedan od važnijih elemenata u njezi kože, spominje se silicij. Osnovni prehrambeni izvori silicija su cjelovite žitarice i korjenasto povrće, a nalazi se i u izvorskoj vodi. Smatra se da dnevno prehranom unosimo prosječno 30 mg silicija te stoga vodu možemo smatrati jednim od izvora ovog oligominerala u prehrani. Pijući vodu svakoga dana doprinosimo održavanju vitalnosti našeg tijela.

Opći podaci o vodi (fizikalna i kemijska svojstva)

Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života. Kemijska formula vode je H2O.

Ima ledište na 0ºC (273K) i vrelište na 100ºC (373K). Također se javlja kao tekućina (između 0 C° i 100 °C).

Na Zemlji tvori oceane, rijeke, oblake i polarne kape. Voda pokriva 71% zemljine površine i nužna je za život kakav poznajemo. Ona je po težini najobilnija sastavnica stanica i organizama (75-85%), a veliki broj stanica ovisi o izvanstaničnoj okolini koja je također uglavnom vodena. Najveća gustoća vode je pri 4°C (anomalija vode).

Kemijska svojstva

  • Polarnost je neravnomjerna razdioba električnog naboja unutar molekule. Uzrokovana je odjeljivanjem električnog naboja uslijed neravnomjerne raspodjele elektrona u molekuli. Atom kisika na čelu molekule je elektronegativan (teži privlačenju elektrona), pa jedan kraj molekule ima parcijalno negativan električni naboj, a drugi kraj molekule, oko vodikovih atoma, parcijalno pozitivan naboj. To uzrokuje asimetričnost molekule vode – dva atoma vodika su pod kutom od 104.5° vezana za atomom kisika. Polarnost uvelike određuje ostala svojstva vode.

Shematski prikaz molekule vode

  • Kohezija je svojstvo molekule vode da uspostavlja vodikove veze s bliskim molekulama. Vodikova veza nastaje međusobnim privlačenjem i spontanim usmjeravanjem molekula tako da se elektronegativni atom kisika jedne pridružuje eletropozitivnim atomima vodika drugih molekula vode. Vodikove veze među susjednim molekulama neprestano pucaju i ponovno se oblikuju (tipična veza ima životni vijek od nekoliko mikrosekunda), a svaka molekula vode je u tekućem stanju povezana s oko 3½ susjednih molekula što rezultira stvaranjem velike trodimenzionalne mreže koja je u čvrstom stanju leda jako pravilna. Kohezivnost uvjetuje: veliku površinsku napetost vode, kapilarnost, visoku točku vrelišta, specifičnu toplinu i toplinu isparavanja.

  • Specifična toplina je količina topline koju jedinica količine tvari treba primiti da bi mu se temperatura podigla za jedinicu temperature (za tekuću vodu iznosi tipično 4,1813 kJ/(kg·K)). Njen je visoki iznos kod vode prouzrokovan širenjem vodikovih veza. Energija, koja kod drugih tekućina povećava gibanje među molekulama otapala (podiže temperaturu), se kod vode koristi za razbijanje vodikovih veza među susjednim molekulama. Vodene otopine su tako, zahvaljujući vodikovim vezama, izuzete od velikih promjena u temperaturi.
  • Toplina isparavanja je količina energije (topline) potrebna da se određena količina tvari iz tekućine pretvori u paru. Ova vrijednost je visoka kod vode jer se tijekom procesa moraju razbiti vodikove veze. Ovo svojstvo vodu čini izvrsnim rashlađivačem. Voda je dragocjena.
  • Bakrov (II) sulfat u dodiru s vodom poplavi i nastane modra galica.
  • Prisutnost vode može se dokazati i kobaltovim(II) kloridom. Bezvodni spoj plave je boje, a u prisutnosti vode postane ružičast. Ponekad se koristi kao dodatak sredstvu za sušenje silikagelu.

Fizikalna svojstva

Svojstva vode su: – poprima oblik posude u kojoj se nalazi – bez boje – bez okusa – bez mirisa – temperatura pitke vode je od 6-8 Celzija – u njoj se lako otapa kisik

Voda kao opće otapalo

Otapalo je tekućina u kojoj se druga tvar može otopiti. Voda zbog polarnosti posjeduje izvrstan kapacitet da otapa različite vrste tvari.

  • Hidrofilne otopljene tvari su one koje voda privlači, pa se uslijed hidratacije brže otapaju u vodi (male organske molekule u stanicama: šećeri, organske kiseline i neke aminokiseline). To su specifične neutralne molekule, koje elektrostatički međudjeluju s molekulama vode.
  • Hidrofobne otopljene tvari nisu topljive u vodi (lipidi i većina proteina). To su nepolarne molekule koje razbijaju strukturu vode i teže izuzimanju zbog onemogućavanja uspostavljanja vodikovih veza u vodi.

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka.

Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati (Argentina). Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou, Opća skupština UN je rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse, s tim da se svake godine obilježava uz drugi moto. Tako je npr. 1995. godine obilježen pod motom: “Žene i voda”, 2004. godine: “Voda i katastrofe”, a 2007. godine: “Kako se nositi s oskudicom”. Svakog dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode na ispiranje wc-a, jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece. Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.

Izvor: http://hr.wikipedia.org

spot_img

Pročitajte još i ovo...

Povezani članci