Tvari iz piva ne samo da potiču aktivnost želuca i digestivnog trakta već zajedno s neprevrelim ugljikohidratima usporavaju prijelaz alkohola iz želuca u krv.
Rezultati mnogih istraživanja dokazuju da je pivo potpuno prirodan, biološki uravnotežen proizvod koji se, istina, u mnogim zemljama ubraja u slaba alkoholna pića.
Mnogi liječnici tvrde da manja količina pive (0,5 l) povoljno djeluje na liječenje nekih teških bolesti, primjerice tuberkuloze, kolere ili raka. Vrlo zanimljivo istraživanje proveo je francuski liječnik, dr. Vincent, koji je statistički pratio zdravstveno stanje vojnika na sjeveru i jugu Francuske. Ustanovio je da su pivopije sa sjevera dvaput manje bolovali nego ljubitelji vina s juga. Ma ljudi jesam li vam rekao!!!!!
Njemački liječnik, dr. G. Chabot, statistički je pratio učestalost karcinoma kod industrijskih radnika i ustanovio da pivoljupci kudikamo rijeđe obolijevaju od karcinoma (osim raka grla) od drugih radnika. Pivo štiti organizam od razlicitih zračenja, posebice od štetnog djelovanja “rengenskih zraka”. Vjerojatno je to povezano s prisutnošću reduciranog glutationa u pivu, jer taj spoj ima sposobnost vezanja slobodnih radikala. U pivu se ne razmnožavaju patogeni mikroorganizmi. Dr. C. Enders istraživao je baktericidnu učinkovitost piva u usporedbi s nekim patogenim mikroorganizmima i ustanovio da uzročnik kolere ugiba u pivu za 15 minuta, a uzročnik tifusa za 30 minuta.
The New England Journal of Medicine objavio je rezultate devetogodišnjega opsežnog istraživanja srčanog infarkta u više od 7.700 pivoljubaca. Istraživanjem je utvrdeno da prosječna potrošnja od 1 do 3 čase dnevno (engl. čaša je 0,57 l) ima zaštitni učinak protiv srčanog infarkta. Isto tako su poznate i posljedice (alkoholizam) kod najvećeg broja ekstremnih uzivatelja. Ovo ne shvaćajte osobno. Prekomjerno uživanje u pivu i posljedice toga uživanja nazivaju se gambrinizam (prema imenu “Kralja piva” Jana Primusa, zvanog Gambrinus). Koliko god to nevjerojatno zvučalo, pivo je uzrok ovisnosti u 70% svih ovisnika o alkoholu i u 60% svih ovisnika uopće. Da nevjerovatno je.To nije čudno ako se zna da pivo djeluje ugodno, gasi žeđ i opušta. Prof. Anton Piendl s Tehničkog sveučilišta u Munchenu to opuštanje dovodi u vezu s pojmom “psihosocijalni stres”. Taj pojam obuhvaća strah, napetost i agresiju. Sve se to s pivom odstranjuje, jednako kao i faktor rizika od:
srčanog infarkta, visokog tlaka, šećerne bolesti i gihta.
Stoga je pivo ušlo u svakidašnju uporabu kao npr. sir ili čokolada i postalo samo po sebi razumljiv sastavni dio našeg života. Upravo zato treba biti svjestan činjenice da pivo sadrži alkohol, pa se ne treba držati one stare mudrosti: ne pretjerivati ni u čemu osim u alkoholu.
Na osnovi iznesenog, može se reći da je umjereno konzumiranje piva preporučljivo, kako s prehrambenog tako i zdravstvenog gledišta, jer pivo može:
– biti dobar izvor energije i tekućine nakon fizičkog napora raznih kategorija potrošača (radnici, sportaši, trudnice, većina bolesnika i rekonvalescenata, iscrpljene i anemične osobe itd.);
– poslužiti kao dopuna dijetama siromašnim mineralnim solima (zbog vrlo malog udjela natrija u pivu);
– poticati apetit i probavu (laka i brza resorpcija sastojaka piva);
– biti preporučljiv napitak za ljude u zrelim godinama;
– imati diuretsko djelovanje (pospješuje mokrenje i ublažava poteškoće u radu bubrega i mjehura);
– smanjiti mogućnost nastajanja bubrežnih kamenaca i povećati njihovo uklanjanje iz urinarnih puteva;
ublažiti stresove te djelovati kao prirodno umirujuće i uspavljujuće sredstvo (zaštita od pojave srčanog infarkta, dobar san).
Piće je dobro za inteligenciju. Konzumiranje alkohola u umjerenim kolicinama čini ljude pametnijima, utvrdili su znanstvenici koji su do tog zanimljivog podatka došli ispitivanjem 2000 osoba. Ispitanici koji na dan piju oko litre piva ili adekvatnu količinu nekog drugog alkoholnog pića imaju malo viši kvocijent inteligencije od onih koji uopće ne piju alkohol, pokazalo je istraživanje. Inteligenciju, čini se, potiču kemijski spojevi polifenoli koji se nalaze u alkoholu. Sudionici ispitivanja koje je provedeno u Japanu dnevno su pili četiri jedinice alkohola, što u praksi znači dvije politrene krigle piva ili četiri čaše vina. Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu New Scientist.
Pivo dobro za oči i srce!??
Popijete li ga previše, vidno polje će se zamutiti, ali umjereno redovito konzumiranje popravlja vid sprečavajuci razvoj očne mrene te pomaže i kod srčanih oboljenja.
Ispitujući djelovanje piva na laboratorijskim štakorima kanadski znanstvenici su zaključili da antioksidansi zaštićuju stanice očiju i tako sprečavaju pojavu mrene.
Budući da visoka razina glukoze šteti mitohondrijima, a njihovo oštećivanje vodi razvoju mrene, dr. John Trevitck voditelj navedenog istraživanja smatra da jedna čaša piva dnevno čini mnogo dobra jer antioksidni zaštićuju mitohondrije. Pivo, posebno bogato hmeljom ili ono tamnije sadrži visoku koncentraciju antioksidansa i enzima što pomaže i pri prevenciji srčanih bolesti.
Ovo bi posebno moglo koristiti dijabetičarima kod kojih često stradavaju oči.
Zasebno istraživanje u Pennsilvaniji usredotočilo se na djelovanje piva kod arterioskleroze – odebljanja arterija. Profesor Joe Vinson davao je hrčcima ekvivalent ljudske doze od dva piva dnevno. Tvrdi da su prijašnja istraživanja pokazala zdravstvene koristi antioksidansa iz vina te da alkohol iz piva i vina pomaže u preventivi srčanih bolesti no smatra da je njegovo istraživanje prvo potvrdilo da i antioksidanti iz piva pomažu kod srčanih bolesti.
Antioksidanti u čaju i juiceu mogu imati jednako djelovanje, dodaje Vinson.
Pijte pivu – zdrava je!
– Istraživači su otkrili da čaša piva može pridonijeti zaštiti od srčanih bolesti čak i više nego crno vino ili jaka alkoholna pića. Pivo sadržava vitamin B6, koji sprječava nakupljanje homocisteina u tijelu za kojeg se pretpostavlja da povećava opasnost od srčanih bolesti. No nizozemski su istraživači otkrili da to možda i nije jedini razlog zbog kojega je pivo korisno za srce. Oni su ispitali 111 zdravih muškaraca koji su tri tjedna uz večeru pili pivo, vino ili žestoka alkoholna pića. Otkrili su da se razina homocisteina ne povećava nakon konzumacije piva, ali se povećava nakon vina i žestokih alkoholnih pića. U pivopija je otkrivena 30% veća razina vitamina B6 u krvnoj plazmi, a razina vitamina B6 povećala se i u osoba koje su pile vino i druga alkoholna pića no ne toliko. Umjerena konzumacija alkohola utječe na mnoge procese u tijelu, od kojih je jedan znatno povećanje razine dobroga HDL kolesterola.
Izvor: http://www.znanje.org
