U malom istarskom mjestu Bajkini u Vižinadi smjestila se vinarija Rossi.. još od 1885. godine tamo se stvaraju vrhunska vina, ali i još mnogo toga…prvi pravi istarski gin – Nostromo, pelinkovac Epulon i Šovran XO brandy!
Vinarija Rossi svoju priču započinje još davne 1885. godine. Iako počeci nisu proizašli iz sretnih okolnosti, danas sa sigurnošću možemo reći da ta priča sretno živi i razvija se na najbolji mogući način. Proizvode se vrhunska vina i destilati, nižu se nagrade i priznanja, a tu su i novi vinogradi i nasadi… No važnije od svega je da iza tih proizvoda stoje vrijedne i složne ruke obitelji Rossi.
U organizaciji Tomislava Stiplošeka i Silvije Munde iz Udruge za kulturu stola G.E.T., grupa novinara posjetila je Istru i vinariju Rossi. Kamo sreće da smo bili na tom putovanju i imali priliku upoznati obitelj Rossi!
Braća Luka, Marko i Filip su pra-praunuci Federica Rossija koji je te davne 1885. kupio svoju prvu zemlju za vinograd. Uz pomoć oca Marina i majke Ines, složna braća marljivo rade i razvijaju posao.
“Standard i kvaliteta ono je što naš kupac mora dobiti sa svakim našim proizvodom”, jasan je Luka Rossi koji je završio studij vinogradarstva u Poreču i koji je u vinariji zadužen od distribucije do marketinga. No, Luku ćete vidjeti i kako radi u vinogradu.
Marko je studirao strojarstvo. Na trećoj godini studija shvaća da je vino njegova ljubav. Kada su u pitanju mehanizacija i poslovi oko vinograda, Marko je taj koji vodi glavnu riječ.
Filip je jedan od najmlađih sommelijera u Hrvatskoj! Završio je 2. razinu sommelierskog tečaja sa 17 godina i nevjerojatno se razumije u okuse u što smo se i sami imali prilike uvjeriti slušajući ga kako objašnjava svojstva vina koje smo kušali.
Djed Federico i njegov sin Marino te njegovi sinovi, sada već peta generacija obitelji Rossi-Luka,Marko i Filip
“Već 130 godina bavimo se proizvodnjom vina. Za to postoji i pisani dokument kad je naš pra-pradjed Federico započeo priču o vinima Rossi. Danas govorimo o godišnjoj proizvodnji od oko 100 000 litara vina. Imamo oko 70 000 čokota, dok još neke male količine grožđa kupimo od mamine sestre koja živi blizu Buja i tamo ima vinograde. To nam se pokazalo kao dobar potez zbog kupažiranja. Naša filozofija je da vino radimo u vinogradu. Upravo tim kupažama uspijemo zadržati isti nivo kvalitete te tako u vinima nema oscilacija. Želimo da naš kupac uvijek dobije ono očekivano”, pojašnjava nam Luka.
Vinarija Rossi najviše se bazira na autohtonim istarskim sortama. Tako je 80% ukupne proizvodnje Malvazija Istarska. Slijede ju Teran, Muškat žuti, Cabernet sauvignon, Chardonnay, Rosé, Merlot te od ove godine Pinot crni. Tu su još i limitirana izdanja, kao što je Malvazija Templara. Riječ je o malvaziji koja se dobiva iz loza koje su stare od 50 – 150 godina koje se nalaze uz crkvicu “Božje polje”. U povijesti su tamo obitavali templari pa od tuda i moćno ime za ovo vino. Uostalom, većina imena vina i destilata ove vinarije imaju značenje. To ih čini još posebnijim. Dodajmo ovome kako je Malvazija Templara 2016 ove godine na IWC-u proglašena za najbolje hrvatsko vino!
“Od ukupne proizvodnje 80% su nam svježa vina, jer nas je iskustvo naučilo da najviše vina možemo prodati u vrijeme turističke sezone. Turisti žele piti nešto lagano i svježe. Na visokim ljetnim temperaturama ne možete uživati u teškim crnim vinima”, pojašnjava Luka.
“Naš je pradjed, još tamo 30-ih godina prošlog stoljeća, imao “wine bar”. U podrumu se kartalo i pilo vino. Danas imamo moderniju priču, ali je lijepo znati kako je sve počelo i iza čega stojimo. Tim više cijenimo sve ovo što danas imamo”, kaže Luka, a braća Marko i Filip potvrđuju. Za sebe kažu da su potpuno različiti, ali upravo ih ta različitost usmjerava na najbolji put. Tako se nadopunjuju i pronalaze najbolja rješenja. Kad se tome još priključi znanje roditelja, ali i djed sa svojim neprocjenjivim životnim iskustvom, nove ideje i odlični rezultati ne mogu izostati.
Do 2002. godine vina Rossi isključivo su se izvozila u Italiju i dio u Sloveniju. Prvo njihovo vino prodano u Hrvatskoj bilo je tek 2002. godine.
“Kod nas je sve išlo polako, postepeno. Kako smo zarađivali, tako smo ulagali. Zato smo dugo godina široj publici bili i nepoznati. Mi smo obiteljska vinarija koja se iz godinu u godinu razvija”, objašnjava Luka dok razgledavamo njihovu destileriju.
Destilerija i njezin glavni “krivac” za izvrsna pića…S postepenim razvojem idu i novi vinogradi…
“Izrazito smo ponosni na vinograd koji smo nedavno kupili. Riječ je o 5 hektara, s 22 000 loza i oko 200-tinjak maslina. Zemlja na tom vinogradu je fantastična, crna – baš onakva kakvu želimo za naš smjer vinarstva. Pozicija Santa Lucia slovi za najbolju poziciju za istarsku malvaziju. Kako je vinograd smješten na vrhu brdašca, Sunce ga obasjava cijeli dan, dok u proljeće magla prije ode, a to je važno, jer zbog magle, odnosno vlage, nastaju mnoge bolesti. Položajem vinograda ta je opasnost izbjegnuta. Imamo tu sreću da je vinograd napravljen školski, baš onako kako treba. Na jesen ćemo ubrati naše prvo grožđe i to jedva čekamo!”, otkrio nam je Luka te dodao kako su vinograd kupili od Vinarije Meneghetti koja se za njega više nije mogla adekvatno brinuti.
Vinogradi obitelji Rossi su smješteni na nekoliko lokacija u blizini sela Bajkini. Mi smo obišli vinograd na lokaciji Santa Lucia, a tu su još i vinogradi na sljedećim lokacijama: Kod škole, Liškovac, Brzomilo, Brianovica, Finida, Koropišće, Babušea gornji, Babušea donji, Monte d’ Oro.
Konoba Morgan i vina Rossi
Što bi vino bilo bez ukusne hrane! Kako se sljubljuju vina Rossi uz hranu isprobali smo u Konobi Morgan koja je smještena u Brtonigli, na brežuljku s kojeg se pruža fantastičan pogled na vinograde, more..
Riječ je o konobi koja njeguje tradicionalnu istarsku kuhinju i koja je upisana u važne nacionalne i internacionalne eno-gastronomske vodiče kao što su Gault Millau, Veronelli, Dobri Hrvatski restorani. Preporučuje je i MICHELIN vodič 2017. Konoba Morgan se već dugi niz godina nalazi među najboljim istarskim te općenito hrvatskim restoranima. Treba istaknuti kako je konoba Morgan dobitnik priznanja IQ za Istarsku kvalitetu i od Agencije za ruralni razvoj Istre –(AZRRI) – za korištenje mesa istarskog goveda, Boškarina.
Konoba Morgan – lokacija za savršeno opuštanje uz istarske eno-gastro delicijeRučak smo započeli krem juhom od koromača uz koju je poslužena svježa Rossi Malvazija 2018. Nakon toga servirana je “batuta” od angusa(goveđi tartar) uz domaće muštarde od paprike, tune, naranče, kao i zelena muštarda od peršina. Uz ovo jelo poslužen je Chardonnay. Ukusna guščja jetra s breskvama, muškatom i medom servirana su uz Malvaziju Templara. Glavno jelo bili su teleći obrazi s njokima od buće. Crveni Moro Cuvée našeg vinskog domaćina uklopio se u ovo jelo na najbolji mogući način. Za desert posluženi su crostata od skute i kruške uz Rossi Muškat žuti i cheesecake sa divljim jagodama uz koji je poslužen Rosé. Naš domaćin, gospodin Marko Morgan, bio je zaslužan za upoznavanja s jelima i vinima koje smo kušali, ali i da ručak protekne savršeno.
Juha od koromača
Pelinkovac Epulon, Nostromo Gin i kralj večeri – Šovran XO brandy!
S ručkom našoj priči u konobi Morgan nije bio kraj, jer je uslijedilo upoznavanje s ostatkom ponude vinarije Rossi, bolje rečeno – njihovim destilatima.
Malvazija istarska, Muškat žuti, Medenica, Biska, Travarica, gin Nostromo, pelinkovac Epulon, Teranino i na kraju kao kruna svega – vinjak Šovran, pića su koja su nam s ponosom predstavila braća Rossi.
“Od svih nusprodukata u vinskoj proizvodnji, od taloga, dropa pa čak i vina ako s njegovom kvalitetom nismo zadovoljni, sve prerađujemo u destileriji”, pojasnio je Luka te s velikom radošću predstavio njihov najnoviji proizvod – pelinkovac Epulon.
“Morali smo naći odgovore kakav pelinkovac ljudi žele piti, kakav prihvaćaju. Znali smo da ne želimo proizvoditi pelinkovac slabe kvalitete, a time i cjenovno nižeg ranga. Željeli smo nešto više i posebnije. Željeli smo napraviti korak dalje i mislim da smo u tome uspjeli. Od 10. lipnja Epulon je krenuo prema tržištu i s nestrpljenjem očekujemo prve dojmove!”, rekao je Luka. Samo što smo ga pomirisali, pelinkovac znakovitog imena Epulon, oduševio je sve prisutne!
Tajne sastojke ne možemo otkriti… Možemo samo reći – za nas pelinkovac ima novo ime..
Možda se pitate od kuda vinjak u cijeloj priči?
“Mama je zaslužna za ideju vinjaka! Naime, vinograd od kojeg danas radimo vinjak htjeli smo počupati, jer je radio velike grozdove koji nikad nisu do kraja sazrijevali i imali su više kiseline nego šećera. Vino je bilo 8% alkohola i sve smo to htjeli raskrčiti, dok se mama, koja je po struci inženjer vinarstva, nije sjetila da od tog grožđa – terana, možemo napraviti vinjak! Tako je krenula priča sa Šovranom”, pojasnio nam je Luka te dodao da je riječ o vinjaku koji mora odležati minimalno deset godina zbog čega je i u nazivu oznaka XO (extra old).
Luka nam je predstavio vinjak Šovran….Kako su nam rekli domaćini, Šovran je staro istarsko ime za suverena cara ili kralja. Suveren.. autoritativan i snažan – upravo takav je vinjak koji smo probali. Šovran XO je vinjak koji je postavio visoke standarde hrvatske proizvodnje ove vrste pića.
Vino koje ima posebnu draž…
Djed Federico u vinogradu je aktivan i s 90 godina. Gotovo da ne prođe dan, a da djed ne prošeće vinogradom… To je volja, snaga i ljubav prema onome što radiš. Uostalom, da toga nema, danas ne bi bilo ni naše priče.
Djed FedericoLjubav prema vinogradarstvu i vinarstvu te predan rad, obitelj Rossi njeguje kroz povijest. Iz generacije u generaciju, kao što smo mi imali priliku vidjeti uz Luku, Marka i Filipa, vjerujemo kako će tako biti i u budućnosti… Njihova vina s ponosom će isticati svoju kvalitetu.
U konačnici, vino nije samo vino. Gutljaj koji popiješ i u trenu zaboraviš. S ovakvom pričom i tradicijom, vino ima posebnu draž… Mi koji smo ga probali, znamo na što mislimo.
Vi koji još niste kušali vina obitelji Rossi ili nešto drugo iz njihove široke ponude, upoznajte njihovu priču… priču o tradiciji, znanju i ljubavi prema vinu, onome što radiš…
Priču o obitelji koja stvara vina stvorena za uživanje.
Jednostavno… dogodit će se ljubav…
Tekst/foto/video GricGric Antonia Hohnjec
