Korijeni obitelj Tvrdić i njihove povezanosti s pčelarstvom na Šolti sežu unatrag 88 godina..Od prvih košnica do današnje četvrte generacije koja se bavi pčelama, obitelj Tvrdić uvijek u prvi plan stavlja pčelu i ističe onu poznatu činjenicu da bez pčela nema života! S gospodinom Goranom Tvrdićem pričali smo o nezamjenjivoj ulozi koju pčela ima za naš svijet, šoltanskom autohtonom medu od samoniklog ružmarina i ostalim proizvodima koje ima u svom OPG-u koji vodi sa suprugom Natašom posljednjih 20 godina, ali i uz podršku kćerke i sina.Tvrdić Honey nije samo priča o otočkom pčelarstvu, već i o poticanju razmišljanja i edukacije o važnosti očuvanja pčela.
U Grohotama na otoku Šolti smjestila se obiteljska kuća obitelji Tvrdić. Uz košnice u vrtu, danas se u njoj nalazi lijepo uređena prodavaonica meda i suvenira, ali i pokazne košnice i mala “učionica” u prekrasno uređenom vrtu s muralom na temu pčela i prirode koji je ove godine oslikala umjetnica Lora Elezović (koja također ima šoltanske korijene), povodom Svjetskog dana pčela koji se obilježava 20. svibnja. I baš u tom vrtu gdje su pčele nacrtane u bojama koje im pripadaju – smeđim i žutim (ne crnim i žutim kako se najčešće pogrešno pčele prikazuju), pčelar Goran brojnim posjetiteljima iz cijelog svijeta prenosi priču o otoku i pčelama, ružmarinu i moru i onome što je najvažnije – važnosti pčela za sve što nas okružuje. Važnosti pčela za naš život!
Give Bees a Chance! Ili o važnosti i nezamjenjivoj ulozi pčela!
“Pčela je sitna, ali bez nje nema života. Krenemo li samo od jutarnje kave – da nema pčela, ne bi bilo ni kave. No važnije od kave je povrće i voće.”Pčelarstvo je poezija poljoprivrede” – ne znam tko je točno to rekao, ali je u potpunosti točno. Da je pčela izvor života ustvrdio je još davno Albert Einstein. Pčela je važna zbog oprašivanja, a njezina uloga u tome bitna je za čak 90%, dok samo onih 10% pripada pčelinjim proizvodima” istaknuo nam je Goran Tvrdić. “Ljudi najčešće povezuju važnost pčela samo s medom. No to je zaista zanemarivo u odnosu na to koliku ulogu imaju za cijeli prirodni sustav. Pčela proizvodi med. Ljudi najčešće misle da ga ona sakuplja. Ne. Ona sakuplja nektar i proizvodi med, a to je velika razlika” dodao je Tvrdić.
Znate li koliko dlaka ima jedna mala pčela po svome tijelu, osim naravno po krilima? Gospodin Tvrdić otkrio nam je nevjerojatnu činjenicu! Pčela ima 2 milijuna dlaka!
“Pčela kad se rodi, jer za mene se ona rodi, ona je cijela siva, jer dlake još nisu istrošene i veće su. Kako pčela radi, ona gubi dlaku, odnosno skraćuje je. Ona zapravo nesvjesno s dlakama oprašuje. Njoj je motiv nektar. Pitate se zašto? Ona mora proizvesti med koji joj je osnovna hrana i to mnogo ljudi ne zna. Ne kupi pčela med zbog nas, već zbog sebe, a mi joj ga krademo!” naglašava nam Tvrdić.
Pojasnio nam je kako normalna zajednica treba 50 – 60 kg meda za njezine potrebe, za preživjeti. Sve ono više je za nas, ono što mi pčelama “krademo”.
“Na žalost, ima pčelara koji kradu više nego što bi smjeli i tu dolazimo do velikih problema za pčelinje zajednice. Ona siše nektar i usput s dlakama, a kako je cvjetni prah muška spolna stanica cvijeta, pčeli se lijepe na tijelo, tj. dlake i ona kako leti s cvijeta na cvijet te mrvice prašine, odnosno pelud, padaju na tučak i oprašuju. To je njezina uloga. Pelud joj je pored meda osnovna hrana. I pčela naravno treba vodu. Bez te tri komponente, pčela je osuđena na smrt! Pčela nikad ne spava. Sva tri člana: trut i matica i radilica uvijek su aktivni. Dakle, pčela nikad ne staje. Ako joj je tijesno u košnici, odnosno nema gdje spremiti proizvod, ona traži novu košnicu kako bi mogla dalje nesmetano raditi. Rojenje je prirodni proces kod pčela.Tada polovica pčela sa starom maticom traži novu kuću, a sve kako bi zasnovali novu obitelj.To je njezin prirodni instinkt. Kaže se da pčela živi više od sto milijuna godina. Kaže se da su agresivne, da bodu..ali to je zato što smo ušli u njezino područje, njezinu kuću…. Jedino tko može biti i je agresivan je čovjek. Mi od njih uzimamo ono što je njihovo!” – ističe Tvrdić.
I upravo ovu priču o važnosti tih malih, ali vrijednih pčela, gospodin Goran nastoji prenijeti svojim posjetiteljima, ali i djeci u školama i vrtićima! Ljudi moraju postati svjesni njihove važnosti, možemo reći te njihove nezamjenjive “poljoprivredne poezije”, jer nitko drugi ne može preuzeti tu ulogu. I zato se moramo još više educi-rati o važnosti koju pčela ima u našim životima, poticati njezinu zaštitu i omogućiti joj sigurne i zdrave livade… I naravno, iako joj krademo ono što ona marljivo proizvodi, ne smijemo ju ugrožavati nekontroliranim i nesavjesnim postupcima koji ju na bilo koji način sputavaju u njezinom životu. A pčela na planeti Zemlji živi daleko duže od čovjeka. Pretpostavlja se da se pojavila pred 110 milijuna godina! Zato treba razmišljati o njezinoj ulozi i važnosti za svijet oko nas.
Tvrdić Honey – tradicija pčelarstva duga 88 godina
Obitelj Tvrdić povezana je s pčelarstvom unatrag 88 godina kad je još djed gospodina Gorana imao nekoliko košnica i kad je proizveo svoj prvi med od sa-moniklog ružmarina.
“Samoniklog ružmarina ima po cijelom otoku.Šolta je kroz povijest bila poznata isključivo po medu! Ne po vinu, ne po ulju kao što su poznati mnogi drugi dal-matinski otoci, već isključivo po medu! Specifičnost šoltanskog meda je i u tome što je to možda jedini med na svijetu koji je imao svoje ime – zvao se Olintio – med od ružmarina! Olynthia inače označava i nezrelu smokvu, što je između ostalog i jedan od prvih naziva Šolte” – pojašnjava Goran Tvrdić.
“Dida je kupio par košnica 1934. godine. Po struci je bio brijač u Splitu i pčele su mu bile hobi. Otac kojem je pčelarstvo također bio hobi, nastavlja njegovu priču i evo danas sam ovdje ja kao treća, dok su naša djeca četvrta generacija pčelara obitelji Tvrdić. Ja sam završio srednju građevinsku školu, no vrlo brzo sam shvatio da to nije za mene. Imao sam odlične temelje od djeda i oca, tako da nisam počeo od nule i to mi je bila velika prednost. Startao sam s 40-ak košnica da bi došao do maksimuma od 200 košnica. Trenutno ih imam oko 100 i to nam je sasvim dovoljno. Od pčela “kra-dem” 5 proizvoda, a jedini koji ne kradem je pčelinji otrov. Kradem im med, cvjetni prah, propolis, pčelinji vosak i matičnu mliječ” pojašnjava Tvrdić. Dodajmo ovome kako u ponudi imaju i kremu u kojoj je baza vosak i za taj dio proizvodnje je zadužena supruga Nataša.
U prodavaonici i suvenirnici oduševila nas je kolekcija pčelinjih proizvoda, odnosno meda. Ovdje se nalazi kolekcija od oko 500 boca meda iz 75 zemalja sa šest kontinenata. Važno je istaknuti kako Tvrdići uvijek zamole svoje goste da posjete svog lokalnog pčelara i kod njega kupe med jer ga tako podržavaju i stimuliraju.
Da je Šolta od davnina bila otok pčela, pokazuje i zanimljiv podatak koji nam je rekao gospodin Tvrdić. 1875. godine, dakle i ne tako davno, na Šolti je bilo 2000 košnica i 600 pčelara! “Moglo bi se reći da je gotovo svaka kuća imala bar dvije do tri košnice. Med je tada bio hrana. I upravo to je priča o OLINTIU, o medu od samoniklog ružmarina otoka Šolte” – pojašnjava Tvrdić.
Objasnio nam je da med dobije ime po dominantnoj biljci, a što se utvrđuje detaljnom peludnom analizom. Ako nema dominantne biljke u sebi, onda se, kaže Tvrdić, na žalost zove cvjetni med.
Kako bi posjetiteljima još više približili pčelinji svijet, kod Tvrdića možete biti pčelar na jedan dan! U osnovnoj prezentaciji saznat ćete tko sve živi u košnici, koji su osnovni proizvodi, vidjeti prezentacijske košnice, dok u dodatnoj prezentaciji u vrtu koja se provodi sa zaštitnom opremom, vadite okvir sa saćom, “tresete” pčele, vrcate med i na kraju sami proizvedete svoj med!
Tvrdić Honey prošlu je godinu imao 500 kg meda, no ta je godina za pčelare bila iznimno loša. Tvrdić kaže kako ne pamti tako lošu godinu. Ove godine, samo do proljeća bilježe 1500 kg meda, što iznosi oko 15 kg po košnici. Tu je i pelud koji je u posljednje vrijeme popularan, posebice u gastronomiji, a kojeg imaju oko 1000 kg. Goran Tvrdić ističe kako sav med prodaju na kućnom pragu i te “recepture” će se držati i u buduće.
Naravno, uz njihove pčele, vrijedne pratiteljice u vrtu, obiteljsko znanje i ljubav prema onome što rade i otoku bit će uvijek usmjereni isključivo prema dobrobiti i zaštiti ovog malog vrijednog kukca bez kojeg ne možemo imati divnu prirodu koja nas okružuje! Pogotovo na Šolti! 🙂
I zato uvijek imajte na umu da pčele itekako zaslužuju našu pažnju!
Dođite na Šoltu, upoznajte obitelj Tvrdić i otkrijte prekrasan pčelinji svijet!
Tekst / Foto: Tonka Hohnjec
