Vinarija iz prominskoga kraja

Prominski kraj i njegovi vinogradi prije više desetljeća su brojili trsove u milijunima. Neki podaci govore čak o oko 4 milijuna trsova (nije bilo kuće bez 3 – 4000 panja), na području devet sela od kojih je najveći bio i ostao Oklaj.

Danas, je ta brojka neusporedivo manja, spominje se 250 prema 300 000. Jasno nam je iz ovih podataka koliko je vinogradarstvo i vinarstvo u tome kraju “palo”. Uzroka je više ali ja u ovome trenutku ne mislim o tome pisati…

Pisat ću o braći Džapo, Daliboru i Tomislavu koji su odlučili usprkos svojim uhodanim građanskim poslovima nastaviti porodičnu tradiciju počevši sa djedom Matom / Maćom koji je uzgajao lozu od 30 – tih godina prošloga stoljeća pa preko oca Marka (diplomiranog geodete, umro 2022.) pa do trenutka kada su se prihvatili posla i odlučili da vinarija Marka Džape pod brendom Avus Noster (Naša djedovina) nastavlja život i tradiciju ovoga vinorodnog kraja. Tomislav je geodeta a Dalibor građevinar u šali kaže da se zapravo bavi vodom najprije u građevinskom poslu a onda i u doba berbe. Džape su oduvijek imali relativno veliki broj trsova tako da ih je danas oko 12 000 s ciljem da se u idućim godinama još poveća broj nasada. Jasno, dok se stabiliziraju na tržištu.

Odnos bijelog i crnog sortimenta je podjednak. Imaju najviše debita oko 4000 panja i oko 2000 maraštine s neznatnim udjelom pošipa i kujundžuše. Među crnima najviše je plavine oko 2500 loza, 1500 merlota i po 1000 shiraza i lasine. Po riječima vinara koji kompletnu proizvodnju rade sami a pod stručnim vodstvom enologa Miodraga

Hruškara/ Enoexpert nastoje podići kvalitetu i ubuduće plasirati samo vino u buteljama. Da znaju posao potvrđuje bronca (88 bodova) s Decantera 2025 za Plavinu iz 2022.

Značajne pozicije su Popunjača (merlot i plavina), Solokva (plavina), Vlačica (plavina i merlota), Razvođe gornje (shiraz), R.donje (debit) i najznačajnija Gluvača (debit, maraština, lasin) koja dobro podnosi sušu ali ima problema sa mrazom. To su nadmorske visine između 250 i 300 metara u širem podnožju Promine. U staroj kući u Oklaju su dva podruma od oko 100 kvadrata a planovi braće su i kušaonica i veći podrum. Za to treba vremena.

Inače, radionica je protekla u živom razgovoru više vinoljubaca a stariji brat Dalibor je naglašavao da hoće čuti i kritike a ne samo pohvale. Kritika nije bilo osim somelijerske da naprave kvalitetniju kapicu na čepu, a opći zaključak je bio da su vina kvalitativno ujednačena te da bi se možda moglo stilski odvojiti dvije bijele sorte. Promina i drniški kraj su oduvijek obilježeni debitom, kojega se ondje još nazivalo žutina, i nekada je bilo teško alkoholno vino. Danas, a to smo se osvjedočili na radionici, to je lagano , pitko, lepršavo vino koje se sve više traži na obali. Merlot je introducirana sorta koja u ovome kraju daje odlične rezultate pa su Drnišani i pokrenuli Festival merlota krajem svibnja. I Džapini merloti su dobili sva priznanja u radionici, ali ću o tome nešto kasnije.

Kušali smo redom: 1. Debit 2025 12.0 % alkohola 2. Maraština 2025 12.3% 3. Rose (merlot i plavina) 2025 12.5 % 4. Plavina 2022 13.5% 5. Cuvée crni (25% merlot, shiraz, plavina i lasin) 6. Merlot 2022 14.0 7. Merlot barrique 2022 14.0

Ovdje ću ukratko spomenuti četiri od spomenutih vina:

1. Debit 2025 12.0% alkohola je vino laganog do srednjega tijela, suh, pitak . Žute je boje sa zelenkastim odsjajem koja potvrđuje kiselinu. Miris nije posebno naglašen ali prepoznajemo kamilicu, bijelo voće i citrusne note. Debit je dobar potencijal za pjenušac zbog svoje kiseline i neutralnosti u okusu. Vino je bilo na kvascima i finom talogu oko 6 mjeseci a nedavno je punjeno u boce. Ovaj debit je malo robustan a gastronomski odgovara uz salatu grancigule i hobotnice, punjene tikvice sa sirom, cezar salatu…

2. Maraština 2025 12.3 % alkohola je kristalno bistro vino zlatno žućkastih tonova, suho. U mirisu osim breskve, marelice, mediteransko bilje (smilje), osjete se tonovi tropskog voća (ananas). Osjeti se mineralnost iz tla koja je karakteristika ovoga krševitog kraja. U takvom tlu loza pušta dugo korijenje u potrazi za vodom. Miris je intenzivniji nego li kod debita. Maraština je upotrebljavana u šibenskom i drniškom kraju za proizvodnju prošeka. A prošek se prodavao u ljekarnama kao i svaki drugi lijek. Za kripost!

4. Plavina 2022 13.5 % je vino rubin, crvene boje, živo, intenzivnih voćnih aroma (bobičasto voće, šljiva). U ustima fino osvježavajuće, dobro usklađenih tanina s malom trpkosti. Idealno, prije svega, ljetno vino ali naravno može se piti tijekom cijele godine. U procesu proizvodnje najprije je bilo 6 mjeseci u inoxu a potom isto toliko u drvenoj bačvi veće zapremine. Vino koje se može piti i samo ili uz hranu roštiljskog tipa, uključujući carsko meso. Vino iz 2022 je na prošlogodišnjem Decanteru dobilo broncu a braća vinari žale što nisu poslali cijeli asortiman. Uvjeren sam da bi dobili još 2 – 3 medalje primjerice za debit i merlote.

6. Merlot 2022 14 % alkohola potvrđuje da je prominski kraj bogomdan za ovu sortu. Vino je rubin crvene boje, meko , pitko sortnog intenzivnog mirisa bobičastog voća ali i zrele šljive, trešnje. Osjete se začinske note, vanilija. Sorta je vrlo zahvalna i za uzgoj i za prodaju, tražena u cijelom svijetu. Ovo vino još raste, mlado je, razigrano i svježe. Gastronomska preporuka odojak s ražnja, tjestenina s jačim umacima, jači sirevi…

Vinarija Marka Džape još nije dovoljno poznata u Hrvatskoj. Vjerujem da će nakon ove promocije Dalibor i Tomislav Džapo pronaći mjesta u zagrebačkim restoranima a Vrutak ih je upravo ondje prepoznao. Do sljedeće prilike sve najbolje braći koja su unatoč svojim dobrim poslovima odlučili nastaviti tradiciju proizvodnje vina u svom oklajskom kraju. Krv nije voda!

Tekst:Vjekoslav Madunić

foto: Marko Čolić