U vremenu kada se sve više govori o povratku prirodi i zdravijem načinu života, razgovarali smo s osnivačima Lokvine – tvrtke koja već više od desetljeća gradi drugačiji pristup poljoprivredi, temeljen na znanju, iskustvu i poštovanju prirode. Ako želite svoj vrt – evo što je najvažnije znati prije prvog kopanja!
Lokvina d.o.o. osnovana je 2013. godine s ciljem promocije ekološke poljoprivrede i podrške proizvođačima u nabavi kvalitetnog sjemena. Danas iza njih stoji prepoznatljivo ime u svijetu ekološkog sjemenarstva – ali njihov put nije bio nimalo klasičan. Osim prodaje sjemena, Lokvina organizira i edukacije, radionice, predavanja o ekološkoj poljoprivredi i vrtlarstvu, ali i stručna putovanja. Interes za takve sadržaje, kažu, kontinuirano raste, osobito među ljudima koji tek ulaze u svijet vlastite proizvodnje hrane.
Od ureda i televizije – do zemlje i sjemena
„Radili smo poslove koji nas više nisu ispunjavali. Ja sam bila u EU fondovima, Ivica na televiziji. U jednom trenutku smo rekli – dosta, idemo pokušati nešto potpuno drugačije“, prisjeća se Andrea Vugrinović iz Lokvine. Ta odluka odvela ih je u Istru, gdje su kupili gotovo 7,5 hektara zemlje s idejom pokretanja edukacijskog centra i pokusne eko-farme.
No planove im je ubrzo promijenila administracija.
„Promijenio se prostorni plan i ono što smo htjeli više nije bilo moguće. Tada smo rekli – dobro, idemo proizvoditi povrće.“, kaže Andrea. Ušli su u ekološki uzgoj i vrlo brzo se suočili s prvim velikim problemom – nedostatkom kvalitetnog ekološkog sjemena.
Kako je potreba postala posao
„Ekosjeme se tada gotovo nije moglo nabaviti. Kupovali smo za sebe, pa za prijatelje, pa za kolege… i tako je to krenulo“, objašnjava nam Ivica. U jednom trenutku postalo je jasno da moraju odabrati smjer. Godine 2018. vraćaju se u Međimurje i odlučuju se u potpunosti posvetiti sjemenu.
Danas je Lokvina jedina tvrtka u Hrvatskoj koja se bavi isključivo prodajom ekološkog sjemena i ima odgovarajuću certifikaciju.
Zašto sjeme nije samo “sjeme”
Jedna od ključnih poruka koju žele prenijeti jest – razlika između “netretiranog” i istinski ekološkog sjemena.
„Ljudi često misle da je netretirano sjeme isto što i ekološko – ali nije. Netretirano sjeme je moglo biti uzgojeno uz pesticide i kemiju, samo nije dodatno tretirano prije prodaje. Ekološko sjeme raste u potpuno drugačijem sustavu.“- objašnjava Andrea.
Još jedan korak dalje ide biodinamika, koja je važan dio njihove filozofije.
„Biodinamika podrazumijeva da cijelo imanje promatraš kao organizam. Nije dovoljno pratiti kalendar sjetve – moraš pratiti prirodu, tlo, vremenske uvjete. To je puno dublji pristup.“, ističe Andrea.
Biodinamika između kalendara i stvarnih uvjeta
Posebno važan utjecaj na njihov pristup imala je suradnja s Alexom Podolinskim, jednim od istaknutih stručnjaka biodinamičke poljoprivrede iz Australije, koji je godinama radio na prijenosu znanja izravno od učenika Rudolfa Steinera.
„Imali smo sreću što je došao kod nas na polje. Dao nam je jako vrijedne savjete i smjernice koje su nam puno pomogle u radu“, prisjeća se Andrea.
U praksi se često spominje biodinamički sjetveni kalendar, no u Lokvini naglašavaju da on sam po sebi nije dovoljan. „Ljudi se često drže kalendara, ali ako ne koristiš biodinamičke preparate i ne promatraš imanje kao cjelinu, to nema puni učinak“, objašnjava Andrea.
Podolinski je, dodaje, posebno naglašavao važnost lokalnih uvjeta.
„Vrijeme na terenu je uvijek važnije od kalendara. Ne možeš čekati ‘idealni dan’ ako prirodni uvjeti govore nešto drugo.“ Naglasak je na tome da se biljka ne promatra samo kroz pojedine faze rasta, nego kao cjelovit organizam koji treba razviti svoju punu fiziološku zrelost.
„Ne želiš biljku koja se razvije samo u jednom smjeru, nego zdravu i uravnoteženu biljku koju ćeš na kraju i konzumirati“, ističe Andrea.
Uz to, upozorava i na ograničenja univerzalnih pravila.
„Taj kalendar je rađen za određeno podneblje, i ne može se doslovno primjenjivati svugdje, pogotovo danas kada su klimatske promjene sve izraženije.“, zaključuje Andrea.
Industrijsko sjeme i gubitak raznolikosti
Posebno upozoravaju na problem industrijalizacije sjemena. „Danas imate nekoliko osnovnih sorti i mnoštvo hibrida koji se ne mogu dalje razmnožavati. To znači da ovisite o industriji – i na kraju netko drugi odlučuje što ćete jesti.“, pojašnjava Ivica.
Za razliku od toga, Lokvina nudi isključivo sortno, ekološko sjeme.
„To je sjeme koje možete dalje uzgajati, prilagođavati i čuvati. Time se čuva i genetska raznolikost – što je ključno za budućnost hrane.“
Vrt počinje malim koracima
„Ako imate 10 kvadrata – bolje je da je to dobrih 10 kvadrata nego 100 koje ćete na kraju napustiti. Vrtlarstvo traži vrijeme, kontinuitet i realna očekivanja“, ističe Andrea. Dodaje kako i takozvani vrt bez motike, iako se često doživljava kao jednostavniji pristup, i dalje zahtijeva promišljenu pripremu tla – bilo uz pomoć kartona, slame ili drugih prirodnih materijala.
„Ljudi često kažu: ‘više ne koristim motiku’, ali ubrzo shvate da rade čak i više nego prije – samo na drugačiji način. Zato je ključno da prvo upoznate sebe: koliko vremena imate, gdje vam je vrt, imate li vode i kakvi su uvjeti“, pojašnjava.
Umjesto velikih i ambicioznih početaka, savjetuje postupan pristup.
„Uvijek je bolje krenuti s manje nego s previše. Jedna gredica je sasvim dovoljna za početak, a onda se s vremenom može širiti. Čak i nekoliko tegli na balkonu ili mala povišena gredica mogu biti odličan prvi korak“, poručuje Andrea.
Ima li nade za hrvatsku poljoprivredu?
Unatoč izazovima, njihov odgovor je – ima.
„Ima nade dok god postoje ljudi koji žele učiti, raditi i vratiti se prirodi. Sve više ljudi izlazi iz sustava i počinje proizvoditi hranu iz pravih razloga – ne zbog poticaja, nego zbog kvalitete života.“
Za kraj – mala, ali važna poruka
Ako razmišljate o vlastitom vrtu, zdravijoj hrani ili jednostavno želite razumjeti što zapravo jedete – možda je upravo sjeme mjesto gdje sve počinje.
A kako kaže Andrea:
„Ne morate znati sve. Dovoljno je krenuti.“
Njezina poruka na kraju ostaje jednostavna, ali snažna – vratiti se osnovama, učiti, promatrati i ne forsirati prirodu, nego surađivati s njom.
I možda je upravo u tome srž cijele priče.
„Ako izgubimo kontrolu nad sjemenom, gubimo kontrolu nad hranom.“
Jer sve zapravo počinje – od jedne male sjemenke…
Tekst/foto: Tonka Hohnjec
