U regiji Kontinentalna Hrvatska, gdje se na podnožjima i obroncima brojnih brda i gora sjeverno od Kupe i Save od davnina uzgaja v. l., vodeće su bijele sorte među kojima posebno mjesto pripada graševini.
Jednako kao i u regiji Primorske Hrvatske, o bogatoj tradiciji vinogradarstva na ovom području svjedoče brojni nalazi poput onih iz Krapine, Vinagore, Lobora i Petrijanaca. Premda je loza na ovim prostorima uzgajana i prije, počeci v. i v. povezuju se uz rimskog cara Oktavijana Augusta (63.-14. pr. Krista) kada su krčene prve šume, a na paljikama sađeni prvi vinogradi. Po tom je caru današnja Moslavačka gora prozvana Mons Claudius, a zapis o tome ostavio nam je antički geograf Ptolomej koji je živio u II. stoljeću.
Na brz razvoj vinarstva i vinogradarstva s ovog područja utjecalo je i širenje kršćanstva. To naročito vrijedi za srednji vijek u kojem vinogradarstvo ima ogromno gospodarsko značenje. U to doba, osim vinograda u vlasništvu imućnijih vlastelina, mnogi su u posjedu Crkve, kakav je primjer i na području nekadašnje opatije Kutjevo (Valisa Aonesta de Gotho sen Kuttyevo; 1232.-1536.) gdje djeluje svećenički red cistercita. Mogli bismo tako nabrajati mnoge zanimljive podatke o usponu vinogradarstva (npr. na južnim obroncima Medvednice, o čemu postoje zapisi i u Zlatnoj buli iz 1220.), ali i o njegovu padu (npr. nakon provale Turaka). O daćama zvanim gornicama i desetinama, te o raznovrsnoj i velikoj proizvodnji vina potkraj XVIII. st. kada se ona cijeni na više od milijun vjedara (što je u novcu bilo više od vrijednosti tadašnje proizvodnje žita), o uzrocima seljačkih buna u Hrvatskoj i o drugim zanimljivostima, zbog ograničenog prostora nećemo govoriti pobliže. Dodajmo samo da novo razdoblje vinogradarstva u Hrvatskoj počinje 1841. osnivanjem Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva koje je sustavno unapređivalo vinogradarstvo i vinarstvo, a čije smo samo pojedine zaslužne članove i suradnike (Stražimir, Trummer, Vukotinović, Štriga, Šulek, Haulik i dr..). Utjecajem tog društva hrvatski su vinogradari izlagali vina na Prvoj izložbi u Beču (1857.) kada su naročito zapažena iločka vina a njegovom zaslugom organizirana je i Prva hrvatska izložba vina u. Sv. Ivan Zelina (1860.)i gospodarska izložba u Zagrebu (1864.) specijalizirani vinski sajam u Krapini (1904.). Pojavom bolesti i štetnika počinje propadanje loze, pa se u cilju zajedničke borbe protiv tih prirodnih neprijatelja i nailazećih gospodarskih teškoća osnivaju prve vinogradarske udruge i zadruge.
U novijem vremenu, ratovi i druge mjere gospodarske politike doveli su do stanja o kojem u svijetlu važeće regionalizacije želimo također dati bar osnovne podatke.
Izvor: Vinopedia
