Upoznajte vinariju Tolj iz Hercegovine

Tolj-povijest pretočena u vino

Vinarija Tolj se nalazi u selu Blatnica nedaleko Čitluka u Brotnju, dvadesetak kilometara od Mostara sjeverno i Počitelja na jugu. Kao i u mnogim drugim obiteljima u Hercegovini i Dalmaciji uzgoj vinove loze je tradicija i kod Toljevih. Nekada su vino koristili za svoje potrebe i litreno ga plasirali na tržištu.

Prije desetak godina dva Josipa, otac nadimka Joco i sin Josip, odlučili su jače krenuti na tržište sa buteljama novih etiketa na kojoj se ističe prezime Tolj pisano bosančicom. Josip mlađi je prepoznao bogatstvo ostavštine koje je vidljivo i pokraj njihovih vinograda, a to su stećci i Listina kneza Ladislava iz 1353. te drugi povijesni dokumenti poput onoga iz Dubrovačkog arhiva iz 1437. zapis dijaka Dražeslava u kojemu se spominje “pehar vina” i sve inkorponirao u dizajn i priču o svojoj vinariji. Otuda nazivi pojedinih vina Kosara, Ivaniš, Komlin (od Komlinović), Vitača…spretno i sretno ukomponirana povijest. Istovremeno su zasađivali nove trsove povećujući površinu pod lozom otprilike na sredini dugačkog blatničkog polja od Čitluka do Čerina. Suha je njihov lokalitet, a Prozračac kojega nalazimo također na etiketi je Blatnica. Danas imaju 22800 trsova u rodu i proizvedu 20-etak tisuća litara vrhunskih vina. Sa posjeda Bevanda 12600 trsova istih sortimenata, koji se nalaze kraj njihovih vinograda, prosječno dobijaju još 10000 litara. Sorte su žilavka, blatina, trnjak i manje količine bene, dobrogostina…Pozicije su Stup, na 250 m.nad. visine sa 4000 trsova blatine i 2000 trnjka. Na Jablanu sa 10400 loza na 280 m.n.v najviše je žilavke žute 6500, 1600 bene oko 900 jako rodnog dobrogostina, a ostatak je blatina. U Kerovcu na 270 m.nad. visine zasađeno je 3200 trsova trnjka zadnjih godina na tri tipa zemlje (žuta murga, bijela i smeđa rasuta). U Ivankovcu (Raminovci) na oko 260 m.nad. visine u bijeloj zemlji 2009. zasađeno je 2800 loza žilavke. Vina su proteklih godina plasirali, osim na kućnom pragu, u ostatku BiH, Italiji, Austriji i na hrvatskoj obali; makarsko primorje. Vinarija je osvajala tokom proteklih godina na desetke zlatnih medalja na Sabatinama i Mostarskom festivalu vina, a 2019., i 2020. su na Decanteru osvojili bronce za žilavku punjenu u siječnju. Stručno, enološki surađuju sa Dominikom Kolovratom iz Agromediteranskog zavoda u Mostaru.

Na radionici “Vrijeme je ZA…”u Češkom domu u Zagrebu imali smo priliku kušati osam vrlo dobrih etiketa vina od tri sorte. Redom:

1. Žilavka Kosara 2022. 12.3% alkohola i 5.3 g/L kiselina
2. Žilavka Tolj 2013. 13.0 5.0
3. Kavalkada IB 2022. 13.4 i 5.8
4. Rose 2020. (trnjak , blatina i 15% musc.hamburg) 14% alk. i 5.7 g/L kiselina
5. Blatina Ivaniš 2021. 13.5 i 5.5
6. Blatina Komlin barique 2018. 14.3 i 5.6
7. Trnjak Prozračac 2022. (iz bačve) 14.8 i 5.7
8. Trnjak Prozračac 2020. 15.2 i 5.8

Žilavka Kosara 2022. je vino zlatno žute boje, prilično gusto relativno malog alkohola i kiseline, naglašene sortnosti iznenađujuće jakih herbalnih i mirisa žutog voća. Osjeti se jaka mineralnost u ustima, srednjega tijela, kremozno. Vino je rađeno u inoxu, najviše oko 70% žilavke sa bijele zemlje, a u dubini je glina. Vinar je naglasio kako tu često nema kiše od početka svibnja do berbe pa je važno zadržavanje vlage u zemlji. Lugarić je ovo vino spario sa neretvanskom jeguljom u gustom umaku.

Kavalkada (srednjovjekovna konjička parada vitezova) je izborna berba žilavke iz 2022. Po riječima Tolja loza je bila prut koji je pustio vlastitu žilu, a ne kupljena sadnica. Koncentrirano, bogato, jako suho sa svim karakteristikama sorte. Zlatno žute je boje sa zelenkastim odsjajem, harmonično uz dugo pamtljiv okus u ustima. Osjeti se miris maslačka, sušene marelice, dunje… moglo bi se reći vrlo zanimljive aromatike. Nije rađeno sa selekcioniranim kvascima tako da su svoj put odradili do kraja, posušili vino koje ima malo viši alkohol. Sommelier predlaže ribe, gofa ili grdobinu uz umak od žilavke sa kaparima. Iz radionice je došao prijedlog- zimska raštika sa suhim mesom, opće prihvaćen prijedlog… Cjenovno jedno od skupljih vina u podrumu 13.5 eura, zaslužuje vrijednost za novac.

Blatina Komlin 2018. je vino rubin crvene boje sa malo granata. U procesu proizvodnje nakon inoxa vino je bilo od 4 do 7 mjeseci u hrastovoj bačvi ovisno o proizvođaču francusko ili Pozvekovo drvo. Lijepo integrirano drvo, mada se diskretno osjeti vanilija, nije zasjenilo karakteristike sorte. Vino je potentno, malo jačega karaktera, karakteristika ljubičastog voća, vrlo pitko i jake mineralnosti. Mala količina muscat hamburga je dala dodatni štih. Te 2018. su po riječima vinara u zelenoj berbi skidali gotovo 70% grožđa, a onda su ih iznenadile velike kiše. Grožđe je brano početkom rujna. Suhadolnik predlaže ne naglašavati barik, jer je dobro ukomponiran te nije bitna karakteristika. Cijena ovoga vina je 12 eura.

Na kraju Trnjak. U svojoj ocjeni vina Franjo Francem je rekao: “Oba trnjka su sjajna vina i trebalo bi ih još ostaviti u podrumu, svakako ono iz 2022. ali bi i 2020. mogla još odstajati.

Trnjak Prozračac 2020. Ovo vino je bilo samo u inoxu. Berba je bila u drugom tjednu listopada kada su bobice dosta dehidrirale i prinos je bio stoga dosta manji. Vino je koncentrirano, visokog alkohola koji ne smeta, dovoljne kiseline, u ustima osjeti se koncentrirani đem od kupine, slatki začini, cimet, klinčić, suha šljiva, čokolada…Veliki dio radionice predlaže da se ovo vino sada stavi u nekoliko bačvica od 225 litara a ostalo da ostane u rostfraju do prodaje. Vjerujem da će Josip Tolj poslušati glas vinskoga puka….Vinarija Tolj proizvodi rakije i likere: loza, travarica, višnjevača i orahovača.

Opći zaključak je da smo probali vrlo dobra vina, da ima mjesta i napretku nekih etiketa, a svima su nam se svidjeli trnjaci i svi bismo ih rado kušali i za tri četiri godine, bar dio, jer vinarija mora prodavati vina koja mogu na tržište. Tolj je spretno uklopio povijesne činjenice sa svoje mikrolokacije, brand ima i preostaje mu da ove količine dovede do maksimalne kvalitete te proširi tržište. U tom smislu Zagreb je u fokusu, ne sumnjam da će ova vina pronaći mjesto u hrvatskoj Metropoli.

Foto: Marko Čolić

https://festivalmaslinazagreb.comspot_img

Pročitajte još i ovo...

Povezani članci