Šibenska vinska priča – između tradicije i trenda

Boraviti u Šibeniku i okolici, a ne zaviriti u prekrasne šibenske vinarij, gotovo je nezamislivo brojnim domaćim i stranim gostima…
Gdje se one nalaze i što posebno nude zaljubljenicima u spoj tradicije i tredna u čaši? Razgled Šibenskih vinarija započinje dolaskom u super modernu vinariju Baraka koja se nalazi u Srimi blizu Šibenika i Vodica, estuarija rijeke Krke, Jadranskog mora te kanala Sv. Ante. Takvo okruženje stvara i poseban terroir koji daje posebna vina. Okupana proljetnim suncem vinarija blista i nudi degustaciju vina i domaćih specijaliteta u nezaboravnom ambijentu.
Filip Baraka i sommelier Tomo Jakopović
Vina su posebna po filozofiji i pristupu osebujnog vlasnika vinarije i glavnog kreatora Filipa Barake što potvrđuje činjenica da  debit njeguje u betonskom jajetu koji je najprirodniji oblik u prirodi i doista vinu daje posebnu energiju.
Vinarija Baraka
Maraština i pošip također su drugačije „nasađeni“, majstorskim kupažiranjem vina odležavanih u inox tankovima, betonskom jajetu i barrique bačvicama. Sva crna vina koja su na neki način i forte vinarije školovana su u najfinijim francuskim bačvama. Najimpresivniji se pokazao Prisbus iz 2016. rasni crnjak bordoškog tipa, mješavina cabernet sauvignona i merlota dok je najuzbudljiviji bio Babić iz 2019. koji je plijenio elegancijom i pokazao da je ova velika sorta nepravedno zapostavljena u premium segmentu vina. Bogat, ali decentno i sa mjerom uređen prostor za degustaciju dodatno će pojačati dojmove o vinu, pa želite li uživati u potpunosti, ne zaboravite rezervirati svoje mjesto.
Kada je manje-više
Vinarija Birin, u vlasništvu mladog vinara Nikole Birina, nalazi se na samom ulaz u Vodice i nezaobilazna je vinska postaja gdje se u novouređenoj kušaonici mogu degustirati neka doista fina vina. Pristup proizvodnji i stilistika bazirana je na jednostavnoj vinifikaciji u najpreciznijem obliku glavna je i potpuno ispravna odrednica vinarije.
Debita iz berbe 21. na našu žalost, a sreću vinara već odavno nema pa ćete ovdje moći kušati mladi, kojem je potrebno još malo vremena, maraštinu proizvode u tri različita stila, klasičnu, odležanu u bačvama akacije i kao prošek kojeg zovu Maraščina.
Nikola Birin
Slovima „šč“ tako kao da su preduhitrili Let 3 i njihovu pjesmu Mama ŠČ. Kušali smo odličan rose, mješavina lasine i plavine koji je školski primjer modernog vina za ljetne dane, svjež, neopterećen visokim alkoholom, a dovoljne strukture za takav tip vina.
Na kraju je zablistao izrazito fin i elegantan babić koji je ponovo ukazao kako je ovo uzbudljiva sorta. U istoj vinariji možete kušati i babić Lea Gracina koji se vodi potpuno drugačijom filozofijom i pristupom sorti i time ukazuje na njen ogroman potencijal i ukupni domet. Vino je moćno i robusno uz veliki utjecaj barik bačve u mirisu i okusu. Uvijek je jako zanimljivo paralelno kušati dva potpuno različita babića.
Moderna vina na starinski način
Iz Vodica put Rasline, pokraj Prokljanskog jezera s velikim će vas osmijehom na licu dočekati  zagrebački kirurg, rođeni raslinjan dr. Miljenko Bura koji se je nedavno u Klubu Šibenčana pred zagrebačkom publikom predstavio s impresivnom, nikad ranije viđenom vertikalom babića.
Dr. Bura je vrijedno, sada već davne 2008. u tišini svoje raslinske oaze počeo proizvoditi vino od babića iz 50 godina starih vinograda zasađenih na škrtom kamenom terenu. Skrivao je do nedavno to svoje vinsko blago da bi ga tek sada odlučio pokazati i dodatno probuditi intrigu o ovoj velikoj sorti šibenskog kraja koja zaslužuje veći ugled i bolji tretman u ugostiteljstvu obzirom na potencijal i kvalitetu vina. Burina vina su moderna, ali napravljena na starinski način, fermentacija je uvijek u otvorenim badnjevima, a školovanje u starim, rabljenim bačvama, pa su vina iskrena, primarnih voćnih i začinskih aroma, vrlo izražajna, ali potpuno neopterećena utjecajem novi barika.
Miljenko Bura
Svjestan kvalitete sirovine koju ima vinar je osjetio da se je potrebno stati iza vina i u tišini ga samo lagano usmjeravati, te uz minimalne intervencije strpljivo čekati optimalan trenutak za buteljiranje i spremanje na dugogodišnje odležavanje u boci. Na ovom mjestu ćete kušati babiće iz 2018. 2016. 2013. a svi  će vam reflektirali sortnu voćnost, mineralnost i svježinu, veliki ekstrakt i snagu protkanu elegancijom.  Veliki je dobitak za šibensko vinarstvo , ali i za svojevrsni revival babića aktivni ulazak Miljenka Bure u vinski svijet.
Umirujuća vinska buka podno Skradinskog Buka
Nadomak Skradina i biserne rijeke Krke nalazi se Plastovo, malo mjesto velikih vinara. Vinarije Marka Sladića, Ante Sladića i Alena Bibića odavno su podigle buku svojim vinima od autohtonih šibenskih sorti, debita, maraštine, lasine, plavine i babića. Svatko na svoj način pristupa vinu i tako su potpuno originalni i autentični u svom vinskom izričaju. Prvi nam je vrata otvorio Ante Sladić koji nas je dočekao u ugodnom ambijentu novouređene kušaonice gdje nam je predstavio svoja vina, ali i likere i maslinovo ulje. Degustaciju je otvorio debitom iz 2022. koji je lišen svih banalnosti i problema koje pamte iskusniji vinoljupci nego je nasuprot tome vrlo čist i precizan, svjež i ugodan, upravo idealan za tople dane koji dolaze.
Ante Sladić
Nije se Ante mogao pohvaliti mladom maraštinom zato što prošlogodišnja još nije spremna, a ona iz 2021. je rasprodana, pa nudi berbe 2010. i 2015. koje su se pokazale nevjerojatnim potencijalom sorte: gotovo da bi se moglo reći kako je u najboljoj formi baš sad, sedam i pol godina nakon berbe. Rose Opol 2022. od lasine je intenzivnih aroma, moderan i svjež baš kako i priliči takvom tipu vina dok je lasina iz 2019. pokazala svu svoju snagu u pamtljivom crnjaku. Plavina iz 20. je veliko iznenađenje, izvrsno vino, izuzetne strukture što se ne očekuje od ove sorte, aromatski bogata, pomalo podsjeća na plavce, na okusu jako fina, a svojom svježinom ugodno čisti nepce i zove na sljedeći gutljaj.
Posebno je iskustvo Tribidrag 2016. koji ćete premijerno kušati i koji tek uskoro izlazi na tržište, za kojeg s pravom vinski znalci očekuju da će kroz određeno vrijeme ući u uzak krug velikih hrvatskih vina. Radi Sladić i odlično maslinovo ulje ugodnog mirisa i pikantnog okusa od oblice i manje poznate sorte krvavica. Za kraj je poslužen odličan liker Likarija od desetak trava, meda i vina od Maraštine.
Likeri Ante Sladić

Samo dvije kuće dalje dočekati će vas  Marko Sladić s bratom Ivanom i ocem Josom koji zajedno obrađuju vinograde i prave senzacionalna vina od lokalnih sorti. Debit će iznenaditi svojim čistim aromama, naglašenom svježinom i svojom nježnim tijelom što ga čini posebno pitkim pa je gotovo savršen za poslužiti kao aperitiv. Maraštinu Marko proizvodi gotovo u svim stilovima koje bijelo vino može dati, od jako finog pjenušca Deboto, proizvedenog klasičnom metodom druge fermentacije u boci, preko svježe maraštine iz 2022. za koju se može reći da spada u najbolja vina od ove sorte, iznimno bogata, kremozna, puna energije obavijena ugodnom mineralnom svježinom, do odležane, jantarne boje koja prkosi vremenu i donosi u čašu neke potpuno drugačije senzacije, duboko i skladno vino vrijedno svake pažnje i na kraju Deorum, prošek koji se i svježinom, a ne samo punoćom i slatkoćom, te raskošnim aromama može mjeriti s ponajboljim predikatnim vinima kontinentalne Hrvatske te Austrije i Njemačke.

Marko i Ivan Sladić

Plavina iz 22. pokazuje nježan karakter i jednostavniju, ali zanimljivu stilsku izvedbu kakvu rijetko nalazimo u poplavi robusnih crnjaka. Lasin 2021. teroarsko vino za sve pohvale! Potpuna ekspresija plemenite autohtone sorte, specifičnosti tla, posebnih mikroklimatskih uvjeta i majstorskog pristupa vinara koji pokazuje potpuno razumijevanje sorte i njezine mogućnosti. Na ovom mjestu možete kušati i domaće likere napravljene s mjerom, bez puno šećera, čistih aroma i ugodnog okusa.
Maraština pokazuje kakav treba biti i chardonnay”Između tri i četiri milijuna čokota raslo je nekad u Oklaju. Sad ih je oko 200.000”- kaže žalosno vinar Ivica Džapo, inače vrlo veseo čovjek s velikom strašću prema vinu. Njegov je vinski podrum pomalo retro, a atmosfera u kušaonici ‘narodska’ kako mnogi vole. U čaše će vam uliti mlada bijela vina- debit i maraštinu prošlogodišnje berbe iz tanka, a potom Lasinu 2019. Ta izvorna sorta Dalmatinske zagore i Sjeverne Dalmacije prije 10 godina bila je, prema službenim podacima, posađena na manje od 13 hektara, što je površina koju obrađuju neke obiteljske vinarije. Vjerojatno je bilo ipak više, ali ti su se dodatni trsovi skrivali u miješanim nasadima pa se nisu mogli ni pobrojati.
Ivica Džapo
– Koga, čega janjetine, komu, čemu meni, s kim, s čim, s kapulicom mladom – refren je pjesme Postolar Tripper kojem se može samo pridodati ”i s lasinom finom” jer vino doista lijepo prati pečenja poput janjećeg.
Veliko je iznenađenje u ovoj vinariji je i Merlot 2020. Ta bordoška sorta dala je puno dobrih vina u dijelovima Dalmacije koji nisu na moru, a među njih svakako spada i ovaj ‘bilder’.  Ima 15,1 posto alkohola koji je nevjerojatno dobro uklopljen. Vino je još poprilično tanično, no za godinu ili dvije bit će izvanredno. Ima Ivica Džapo i vrlo lijep sauvignon bijeli izrazito smirene, a prepoznatljive arome te chardonnay iznimnog potencijala. Riječ je o malim količinama, oko 500 litara od svake sorte, s kojima se lijepo igra, a dobar dojam o chardonnayu bio bi i bolji da ga je propustio kroz rabljenu drvenu bačvu. To je napravio s Maraštinom 2022. koju toči sramežljivo, kao da nije siguran što ima. Njeguje je na finom talogu, a bilo bi dobro da to i nastavi do sljedeće berbe pa je pusti dvije-tri godine na odležavanje u boci. Bit će to veliko vino od velike dalmatinske sorte.

Na kraju se mora konstatirati kako šibenski vinari imaju beskrajan potencijal u svojim izvornim sortama, bogom dane klimatsko-pedološke uvjete, viziju i potrebno znanje za proizvodnju vrhunskih vina, u blizini su nacionalnih parkova Krka i Kornati kao i prirodnog tržišta Šibenika i okolnih, atraktivnih destinacija gdje se još uvijek nedovoljno cijeni domaće vinsko blago nego prednost imaju sva ostala vina na čelu sa malvazijom. Posebno veseli i predan rad na babiću kao i želja vinara da mu povrate ugled koji zaslužuje po svom potencijalu.  Energijjom i sinergijom svih vinara, ugostitelja, ali i uz podršku županijskih i gradskih struktura u tome bi se moglo i uspjeti. To očekujemo!

foto: Nikola Zoko

Pratite obavijesti o sljedećem održavanju PLAVOG CEKERA

spot_img

Pročitajte još i ovo...

Povezani članci