Osim po jedinstvenoj međunarodnoj treking utrci Škraping, otok Pašman poznat je i po bogatoj baštini koja privlači turiste iz cijelog svijeta. Upoznali smo njegovu zavidnu povijest i sasvim smo sigurni da ćemo se prvom prilikom vratiti u ovaj jadranski biser. Donosimo priču o bogatoj povijesti otoka Pašmana i mjesta Tkon, ali i što sve možete vidjeti na ovom divnom otoku!
Nedavno smo posjetili otok Pašman gdje smo boravili u prekrasnom Tkonu u kojem se održavao Sajam otočnih proizvoda. Mještani ovo mjesto nazivaju Kun pa od tuda i naziv Kunjani i Kunjke o kojima smo o bogatoj povijesti imali prilike čuti od našeg odličnog turističkog vodiča Dražena Pribilovića.
Danas je ovo mjesto poznato kao turistička destinacija koja se rado posjećuje tijekom cijele ljetne godine. U toplija vremena, pogotovo ljeti, mamac za brojne turiste svakako su divne plaže i čisto more, dok u hladnija razdoblja turiste privlače povijesne znamenitosti, kulturna baština, planinarenje, uživanje u netaknutoj prirodi… Dakako, gastronomija je ono bez čega na putovanjima nikako ne možemo, a to je ovdje itekako velika prednost, jer odličnih konoba i restorana ovdje nikako ne nedostaje.
Tkon se prvi put spominje u 10. stoljeću i najstarije je mjesto otoka Pašmana, a njegova iznimna prošlost o kojoj danas svjedoče brojne sakralne građevine i druge kulturne znamenitosti, ovo malo mjesto svrstava u sam vrh hrvatskih turističkih destinacija.
Tkon je poznat i po kunjki, školjki koja je karakteristična za ovo područje. Sam naziv školjke dolazi od latinskog concha i star je više od dva tisućljeća, a mnogi ovu gastro deliciju znaju još i pod nazivima mušula, školjak i Noina lađica. Kako god je zvali, kunjka je zaista odlična poslastica koju ako još niste morate kušati.
Benediktinski samostan i crkva sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac
Ćokovac je jedini aktivni samostan benediktinaca u Hrvatskoj i kao poznato glagoljaško središte koje privlači posjetitelje tijekom cijele godine. Samostan koji nosi naziv od riječi čok, odnosno ptica kos na lokalnom dijalektu, sagradio je biogradski biskup Teodorik 1059. godine na temeljima ranije sagrađene bizantske utvrde i starokršćanske crkve.
Kako nam je istaknuo benediktinac Jozo Milanović koji nas je proveo kroz samostan, kao dokaz njegovoj povijesnoj i kulturnoj baštini dovoljno govori podatak da se sve do polovice 15. stoljeća samostan smatrao kao najutjecajnija i najpoznatija benediktinska opatija u Dalmaciji, a danas je nacionalni spomenik kulture.
U crkvi se nalazi oslikano gotičko raspelo koje datira s početka 15. stoljeća. Iako je samostan u 14. stoljeću pretrpio oštećenja, benediktinci ga preuređuju u gotičkom stilu dajući samostanu danas prepoznatljiv izgled koji nikog neće ostaviti ravnodušnim. Samostan je 1908. godine ugašen, no ponovno oživljen 1965. godine.
U samostanu se nalaze brojni glagoljaški kameni natpisi. Treba istaknuti da su benediktinci glagoljaši dobro poznavali latinski jezik pa su se bavili i prevođenjem. I u samom Tkonu mogu se vidjeti brojni natpisi na pročeljima kuća koji su napisani upravo glagoljicom. U samostanu se nalazi prava riznica drevnih glagoljskih rukopisa i natpisa.
Danas ovdje djeluje pet svećenika, odnosno redovnika koji se između svojih obveza, brinu i za održavanje samostana. Samostan Ćokovac rado prima posjetitelje za razgledavanje svakim radnim danom od 16 do 18 sati.
Pogledajte i naš video prilog s ovog putovanja
Tajne potonule galije kod otočića Gnalića
Jeste li znali da se u Jadranskom moru, baš kod Pašmana, krije jedan od najznačajnijih podmorskih nalaza u svijetu po broju predmeta od stakla? Naime, trgovački brod impozantne veličine od gotovo 40 m, s topovima težim od 700 kg, nosio je ogromnu količinu različitog tereta, ali je uslijed brodoloma potonuo kod malog otočića Gnalića. Ekspedicije su tijekom istraživanja utvrdile da je riječ o zbirci predmeta neprocjenjive vrijednosti. Nažalost, tijekom godina od otkrića lokaliteta bilo je pljačke, no ipak velika većina predmeta, njih čak više od 20 000 izvađena je i sačuvana u muzejima.
Kako nam je pojasnio naš vodič Dražen, riječ je o brodu koji je isplovio iz Venecije i krenuo prema Carigradu u jesen 1583. godine. Prema nekim pronađenim povijesnim zapisima moguće ime broda je Gagiana ili Gagliana, a prevozio je tkanine, ogledala, naočale, svijećnjaci, staklene i keramičke posude, mjedene lustere, bačve, sanduke, ali i prozorska stakla za harem sultana Murata II. kojem je harem izgorio u požaru.
Riječ je o nevjerojatnoj količini predmeta koji su istraživače i muzeologe oduševili, no ono što posebice intrigira već dugi niz godina sve istraživače ove galije je činjenica da su svi tekstilni predmeti ostali sačuvani. U jednoj škrinji pronađena je i bala svilenog damasta koju znanstvenici smatraju jedinim sačuvanim neskrojenim tekstilom u svijetu!
Nema sumnje da je ova galija kraj otočića Gnalića nešto o čemu se treba pričati, ali i s čime treba upoznati brojne turiste ovog kraja. Određeni predmeti s ove galije mogu se vidjeti u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru te Narodnom muzeju u Zadru, a treba i istaknuti da je o ovoj galiji napisana i knjiga.
Bizantskim putovima do Pustograda
Iako je bio pravi ljetni dan i vrućina je opasno diktirala tempo kretanja, nismo odustali od penjanja do Bizantske utvrde iz 6. stoljeća – Pustograd. Naš vodič Dražen imao je potpuno pravo kad nam je rekao da nikako ne propustimo priliku popeti se na brdo, jer se s njega pružaju divni vidici. Pustograd je u povijesti bila vojna utvrda s koje se nadzirao, ali i štitio Pašmanski i Zadarski kanal od gusarskih napada, no utvrda je služila i kao sklonište stanovništvu koje bi se ovdje zateklo u opasnim vremenima.
Obrambeni zid utvrde ima oblik nepravilnog kruga i zid je dijelom sačuvan u temelju. Na sjevernoj strani utvrde sačuvani su temelji jedne kule, dok je kula na južnoj strani sačuvana u cijelosti. Unutar zidina se nalazi ostatci dviju građevina, pretpostavlja se da je riječ o stambenom dijelu i cisterni za vodu. Kao vrijedna baština Pustograd je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i danas je ovo mjesto vrijedno arheološko nalazište koje još treba istražiti….
Crkva sv. Tome, crkva sv. Antuna Pustinjaka i Crkva Gospe od sedam žalosti
Šetnjom kroz centar Tkona doći ćete i do župne crkve sv. Tome apostola. Riječ je o romantičkom remek djelu i XI. stoljeća u kojoj se nalazi štovana slika “Madone na prijestolju“. U crkvi je pet mramornih oltara sa slikama koje uglavnom prikazuju Blaženu Djevicu Mariju sa svetcima i jednim prikazom Kalvarije.
Nažalost, crkva je znatno stradala u bombardiranju 9. rujna 1944., a na obali i u mjestu poginulo je 19 mještana i djece. Spomenploča o ovom tragičnom događaju postavljena je u mjestu 2015. godine. Crkva je obnovljena 1953. godine zaslugom oca Martina Kirigina i ostalih koludara iz benediktinskoga samostana na Ćokovcu.
Put će vas zatim dovesti do crkvice Sv. Antuna koja je podignuta 1672. godine. Izgrađena je po želji iz oporuke ostavštinom mještanina glagoljaša Ante Palaškova. Crkvicu krasi prekrasni mramorni oltar s početka 19. stoljeća na kojem su prikazani Krist, Blažena Djevica Marija i sv. Ćiril i Metod. U crkvici se služe mise na blagdane sv. Antuna opata (17. siječnja), sv. Antuna Padovanskoga (13. lipnja), sv. Ćirila i Metoda (5. srpnja) i na drugi ponedjeljak nakon Svih svetih.
Prekrasnom šetnicom kroz šumu, iznad centra Tkona možete doći na brdo Kalvarija gdje se nalazi crkva Gospe od sedam žalosti koja je izgrađena u 18. stoljeću. Prođete li 101. kamenu stepenicu s križnim putom doći ćete do vrha brda (200 m nv) gdje se pruža prekrasan pogled na Tkon, otočiće u Pašmanskom kanalu, ali i brdo Ćokovac na kojem se nalazi benediktinski samostan. Do crkve se može doći i stazom kroz borovu šumu.
Crkva je prepoznatljiva po dva zvona, dok u njezinoj unutrašnjosti dominira mramornim oltar. Zašto sedam žalosti? Kako nam je objasnio vodič Dražen, sedam mačeva u srcu Majke Božje označavaju i nagovještaju Isusovu muku te Marijinu patnju kroz teške trenutke koji su joj označili život.
Vidikovac Straža
Za kraj donosimo još jedan prijedlog što možete posjetiti na Pašmanu – vidikovac Straža. Do njega će vas dovesti dobro uređena i označena planinarska staza. Krećete li iz Tkona, za uspon će vam trebati oko 45 minuta, no za one koji žele lakšim putem vidjeti krajolik koji se pruža s vidikovca, dobra je vijest da se mjestu može prići i automobilom.
U Tkonu još možete obići i Interpretacijski centar u kojem ćete dodatno saznati sve iz bogate pomorske baštine ovog malog ribarskog mjesta, ali i otkriti koje su se vještine i tradicije kraja sačuvale sve do danas.
Naravno, osim ovih i drugih brojnih zanimljivosti koje se mogu vidjeti na Pašmanu, možete jednostavno uživati u jednoj od brojnih plaža koje su prave oaze mira i netaknute prirode. Skrivene uvale nude savršen odmor u čistom plavetnilu… Nema sumnje kako upravo i zbog tih prednosti, ovaj otok posjećuju turisti iz cijelog svijeta.
Posjetite ovaj mali dalmatinski raj, uživajte u istraživanju naše bogate povijesti i prepustite se čarima pravog odmora…
Hvala ModniALMAnah i Turistička zajednica općine Tkon na pozivu na ovo prekrasno studijsko putovanje i divnim uspomenama!
tekst/foto/video: Tonka Hohnjec (Gric Gric)
