Ako tražite razlog za vikend izlet u Zagorje, 12. lipnja ga imate. Manifestacija Vinogradi s pogledom okupit će u Vinariji Kota najvažnija imena zagorske vinske scene, a posjetiteljima pružiti priliku da na jednom mjestu kušaju pjenušce koji posljednjih godina mijenjaju vinsku kartu kontinentalne Hrvatske.
Od vrhunskih pjenušaca i autohtonih sorti do vinskih događanja među vinogradima – Hrvatsko zagorje posljednjih godina postalo je jedna od najuzbudljivijih vinskih destinacija u Hrvatskoj.
Pogled na zelene brege, čaša dobro rashlađenog pjenušca i tanjur domaćih zagorskih specijaliteta – upravo tako danas izgleda jedno od najljepših proljetnih i ljetnih izletišta kontinentalne Hrvatske. Posljednjih godina Hrvatsko zagorje napravilo je veliki iskorak na vinskoj sceni, ali ovdje se ne dolazi samo zbog vina. Gotovo svaka vinarija nudi i autentičnu gastronomiju, od tradicionalnih zagorskih jela do modernih interpretacija lokalnih namirnica.
Ipak, posljednjih godina upravo su pjenušci postali najuzbudljiviji ambasadori zagorskog vinogorja.
Zagorje koje danas pjenuša
Fokusiranjem na proizvodnju pjenušca, kao i kroz projekt revitalizacije autohtonih sorti, Zagorje je napravilo snažan iskorak u pogledu brendiranja destinacije i postalo nezaobilazno odredište za sve koji prate hrvatsku vinsku scenu. Ali i za one koji naprosto žele uživati u čaši dobrog vina. Proljeće i ljeto u Zagorju nude pregršt gastronomskih manifestacija. Stoga je pametno što prije početi planirati vikend-izlet u brege.
Iako lokalnih manifestacija vezanih za vino i autentičnu zagorsku kulinariku ne nedostaje tijekom godine, nekako se ipak sezona najpopularnijih događanja otvara u svibnju sa najstarijim vinskim sajmom u Hrvatskoj – onim u Bedekovčini – koji ove godine broji svoje 58. izdanje. Dobra je to prigoda za upoznati zagorsku vinsku scenu koja galopirajućim korakom sustiže svoje međimurske i plešivičke susjede te iz godine u godinu tržištu nudi sve bolja vina.
Naročitu pažnju privlače pjenušci, mahom izrađeni tradicionalnom metodom, koji u današnje vrijeme globalnog zatopljenja i trendova koji tržištu nameću laganija vina, postaju „tražena roba“ i prvi izbor potrošača. U Hrvatskom Zagorju danas gotovo da ne možete naći ozbiljnijeg vinara koji u svojoj ponudi nema pjenušavo vino.
Od brut nature do autohtonih sorti
Boris Vuglec, primjerice, na svom Vuglec Bregu nudi čak šest pjenušavih etiketa, u rasponu od brut nature do demi sec, pri čemu se potonji, imena Jasminka, ponosi suradnjom sa vinarijom Bodren i ekspedicijskim likerom od ledene berbe. Brojem etiketa ne zaostaju ni Vina Kota, koja u svom portfoliu broje pet pjenušavih uradaka. Imena su im dodijeljena u brojevima – koji označavaju nadmorsku visinu vinograda u kojima su nastali.
Tomislav Bolfan, uz Vugleca jedan od pionira vinskog turizma Zagorja, u svojoj pjenušavoj liniji Centurion nudi tri etikete, koje ponosno nose oznaku ekološke proizvodnje i sjajan su primjer kako i vina tzv. niske intervencije s lakoćom pronalaze svoje mjesto na tržištu ukoliko su znalački vinificirana.
Ekološki pristup njeguje i vinarija Kopjar, također sa tri etikete pjenušavih vina – klasični blanc de blancs od 100% chardonnaya, rosé od crnog pinota, te Muscat u demi sec varijanti kojeg će zbog skladnosti i aromatike obožavati ljubitelji ostatka šećera.
Vrlo užitan i zaokružen pjenušac nudi mala obiteljska vinarija Prekratić, koja za bazu koristi tzv. field blend, odnosno kupažu sorata koje potječu iz jednog vinograda – kreirajući tako svojevrstan hommage tradiciji vinogradarstva u Zagorju.
Ono što Zagorje čini posebnim nije samo kvaliteta vina. Vinogradi se ovdje spuštaju niz brežuljke, kušaonice gledaju prema zelenim dolinama, a gotovo svaka čaša dolazi s pogledom koji usporava tempo i poziva na ostanak. Pa tako i mi krećemo u nova istraživanja…
Petračevi pjenušci Bregh i Rosé, kreirani genijalnim umom enologa Igora Horvata, već odavno imaju kultni status i poveliko, žedno tržište koje im se uvijek iznova vraća. No, u posljednje vrijeme svjetočimo i nekim bubbly novitetima.
U sklopu projekta revitalizacije autohtonih sorti Hrvatskog zagorja, kojeg zajedinički provode vinarija Vitus i Agronomski fakultet u Zagrebu, stvoren je pjenušac Albuelis, kupaža starohrvatske beline i dišeče ranine. Odmah po puštanju na tržište, zbog jedinstvenog sortimenta, privukao je pažnju struke, a izvjesno je da će upravo ovaj smjer – kombinacija autohtonih sorata i pjenušavog stila – odrediti vinsku budućnost Zagorja i pozicionirati ga u premium vinske destinacije.
Pjenušavo osvježenje, podjednako u smislu aromatike kao i u smislu marketinga, u Zagorje je donijela vrsna mlada enologinja Mare Miošić, kreiravši pjenušac Marshal. Za sad dostupan isključivo kao vino kuće u restoranu Zelenjak-Ventek, sretnicima koji ga kušaju nudi osvježenje i balans postignut kupažom chardonnaya i moslavca.
Osim klasičnog pjenušca, Mare je kreirala i pet-nat – field blend graševine, beline, kraljevine, silvanca i drugih tipičnih zagorskih sorti – koji nudi jedno drugačije iskustvo mjehurića.
Vinogradi s pogledom – najbolji razlog za lipanjski izlet
Ako se nakon svega pitate odakle krenuti s upoznavanjem zagorskih pjenušaca, odgovor stiže već 12. lipnja. Manifestacija “Vinogradi s pogledom” u Vinariji Kota na jednom će mjestu okupiti najvažnija imena zagorske vinske scene i pružiti idealnu priliku za upoznavanje regije kroz vino, gastronomiju i jedan od najljepših pogleda u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Od 18 sati nadalje očekuje vas obilje dobrih vina, autohtona gastro ponuda, glazbeni program, puno dobre vibre i neprocjenjivo vrijedan – pogled na zelene zagorske brege.
Zagorje Vas očekuje!
Dok smo posljednji put pogledom prelazili preko vinograda i zagorskih brega, bilo je lako razumjeti zašto se ljudi ovamo vraćaju. Nisu to samo pjenušci, premda su sve bolji i sve zanimljiviji. Nisu ni samo manifestacije koje okupljaju vinare i ljubitelje dobre kapljice.
Zagorje osvaja atmosferom. Ovdje vino nije samo proizvod, nego dio krajolika, tradicije i načina života. Upravo zato čaša pjenušca ispijena među vinogradima ima neki poseban okus. A kada jednom doživite pogled na brege u kasno proljetno predvečerje, lako je poželjeti da takvih vikenda bude što više.
foto: Tonka Hohnjec
