Pravilna prehrana u djetinjstvu temelj je pravilnog rasta i razvoja te prevencije pretilosti i kroničnih bolesti u odrasloj dobi. Zato je važno naučiti djecu da odabiru zdrave namirnice i tako im oblikovati prehrambene navike za cijeli život.
Nažalost, u Hrvatskoj se ne možemo pohvaliti dobrim prehrambenim navikama djece jer je u naših školaraca u porastu pretilost, koja je rezultat lošeg odabira namirnica, te manjka fizičke aktivnosti.
Alarmantan je podatak da je Hrvatska prva zemlja po stopi rasta pretilosti djece. Uz mnoštvo oku primamljivih slatkiša i „brze hrane“, pred roditeljima je prava bitka kako bi usmjerili svoje dijete u pravom smjeru.
Osim dostupnost tzv. nepoželjne hrane, problem je i evolucijski, jer postoji urođena sklonost slatkoj i masnoj hrani koja je namjenjena da usmjeri čovjeka prema namirnicama bogatim energijom kako bi preživio kod nedostatka hrane. Posebnu važnost u smislu formiranja i usvajanja pravilnih prehrambenih navika ima upravo razdoblje djetinjstva.
Predškolska je dob vrijeme kada, prema preporukama, treba započeti s usvajanjem dobrih navika. Ako se tada ne pokaže pravi primjer poželjnog prehrambenog ponašanja i odabira namirnica te se ne racionalizira dostupnost slatkiša, grickalica i brze hrane, mogu se razviti loše navike u smislu lošeg odabira namirnica, neredovitih obroka ili pretjerivanja s količinom hrane.
Zadatak stavljen pred roditelje nije nimalo lak međutim, postoje trikovi kojima se roditelji mogu poslužiti kako bi naveli dijete da se hrani zdravo i da mu to pritom bude i zabavno. Hrana servirana djeci trebala bi biti ukusna i primamljivog izgleda. Prezentacija utječe na odabir i privlačnost hrane kod djece kao i kod odraslih.
Razlika je u tome da kod djece vladaju potpuno druge zakonitosti nego kod odraslih. Naime, istraživanja su pokazala da dok odrasli najprivlačnijom kombinacijom na tanjuru smatraju tri različita elementa različitih boja, djeca preferiraju čak sedam različitih elemenata u šest različitih boja. Osim toga, djeca preferiraju da su ti elementi posloženi u nekim zanimljivim oblicima a radije će prvo pojesti ono što im je najbliže na tanjuru.
Iako zvuči kao puno posla za roditelje koji žele tanjur načiniti privlačnim za svoje mališane, ovo je zapravo odlična prilika da se djetetova prehrana obogati hranjivim tvarima. Ovo otvara roditeljima mogućnost da uvedu mnoštvo zdravih namirnica. Roditelji koji se odluče za ovu avanturu mogli bi višestruko profitirati, jer paraleno s uvođenjem zdravih prehrambenih navika kod djeteta, mijenjaju i prehrambeni stil cijele obitelji.
Djecu uglavnom zanimaju nove stvari pa se prezentacije moraju mijenjati ili se mogu raditi varijacije na temu. Zainteresirati će ih novi oblici, nove boje, mirisi, okusi i strukture a na taj način moguće je da se uvede popriličan broj namirnica. Bitno je naglasiti da treba birati namirnice koje su u što prirodnijem obliku kao voće i povrće te žitarice u zrnu i mahunarke a izbjegavati prerađenu hranu s kojom se djeca i onako previše susreću i vole je prihvaćati.
Tako za svoje kreatvine kombinacije treba birati npr. na pari kuhanu brokulu i mrkvu, svježi sir, jaja, slanutak i leću a ne hrenovke, salame, smoki i slično. Svakako treba djecu uključiti u pripremu jela jer je vrlo vjerojatno da će djeca biti zainteresirana pojesti obrok u čiju su pripremu bili uključeni. Mali kuhari mogu pomoći oko pranja namirnica, začinjavanja i ukrašavanja a na taj način će učiti i o pripremi namirnica što je dodatni plus.
U svakom slučaju, vrijedi se potruditi, probuditi svoju kreativnost i uložiti malo vremena jer će rezultat biti mjerljiv odmah, u tome što će dijete biti zdravije i puno energije, a i kasnije u tome što će poučen iskustvom iz djetinjstva cijeli život spremno odabirati namirnice koju su nutritivno bogatije. Stoga, uputno je zaboraviti staro pravilo da se „ne smijemo igrati s hranom“ i zakoračiti hrabro u avanutru kreativnog dizajniranja tanjura i upravo toga- igranja s hranom.
Snježana Cenić Stojković, mag. nutri., udruga UPRI
Izvor: Definicija hrane
