Složiti savršen spoj između vina i hrane često može biti izazov ukoliko u potpunosti ne znate što radite.
Sa velikim izborom dostupnog vina i hrane nije uvijek lako napraviti pravi sklad. Kada planirate veću večeru, odaberite popularne kombinacije koje mogu zadovoljiti najveći broj ljudi.
Trebali bi se pobrinuti da vino ne nadjača hranu, ali isto se morate osigurati od miješanja okusa, što često može rezultirati neprijatnim okusom.
Bijelo Vino: Kada pravite kombinaciju vina i hrane imajte na umu kako se Chardonnay najbolje slaže sa teletinom, lososom, pečenim sirom i bijelim umakom. Traminac je idealan spoj s svinjetinom, kineskom kuhinjom i švicarskim sirom, ali se ne smije sparivati s hranom laganijeg okusa. Sivi Pinot nije idealna kombinacija s rajčicama i začinjenim jelima i ta kombinacija može rezultirati neprijatnim okusom. Riesling je, u pravilu, vrlo suho vino i dobro se slaže s teletinom, škampima, kremastim umacima i puretinom. Treba ga izbjegavati u kombinacijama s hranom slatkog okusa.
Crveno vino: U savršenom svijetu preporuka za kombinaciju hrane bi trebalo stajati na stražnjoj etiketi boce. Nažalost stvari nisu tako jednostavne. Barberra crvena vina su savršena sa pizzom, tjesteninom, lazanjama i piletinom u limunu. Cabernet Sauvignon treba izbjegavati u ovoj kombinaciji. On najbolje ide uz janjetinu s roštilja, čokoladu, odrezak i patku. Merlot se savršeno slaže s pečenim mesom i piletinom. Izbjegavati hranu slatkog okusa s ovim vinom. Crni Pinot (Pinot Noir) se ne slaže najbolje s jako začinjenom hranom (indijska kuhinja) ali zato savršeno odgovara uz lososa, tunu, janjetinu i patku. Shiraz je izvrstan uz roštilj, zapapreno crveno meso i kobasice, ali ga treba izbjegavati servirati uz ribu.
Općenito, vino je najbolje služiti rashlađeno, budući da tako može disati i razviti savršen spoj aroma koje će oduševiti vaše goste.
Svaka vrsta vina ima odgovarajuću čašu. Ukoliko nemate sve raspoložive čaše na tržištu, koristite onu koja izgleda najsličnije potrebnoj. Razlike u čašama mogu značajno utjecati na okus vina, jer sve su kvalitetne čaše dizajnirane kako bi izrazile punu aromu i okus određene vrste vina. Ukoliko vino ne poslužujete u odgovarajućoj čaši, posebno ako je vrhunske kakvoće, njegove arome i okus neće biti u potpunosti oslobođeni.
Kako servirati: Vino treba otvarati i služiti pažljivo, posebno crno vino, budući da ono može upropastiti neke drage haljine, odijela ili stoljnake, čak i tepihe. Nemojte čaše puniti do vrha, najbolje je prvo točiti manju količinu kako bi se ostatak vina u boci osvježio zrakom. Na ovaj način će vino trajati duže, a gosti će ga moći kušati i procjenjivati kroz duže vremensko razdoblje.
Temperatura: Vinu treba oko tri sata kako bi se propisno rashladilo u hladnjaku. Posluživanje vina na odgovarajućoj temperaturi može napraviti razliku između idealne večere i uživanja u aromi i okusu, ali razočaravajućeg osjećaja i za vas i za vaše goste. Najbolja formula za brzo hlađenje vina je da isto stavite u posudu sa ledom kojega ste poškropili solju. Gurnite vino dublje u led kako bi ubrzali hlađenje.
U pravilu, što su vina skuplja to se mogu služiti na višoj temperaturi, ali za bijela vina, posebno ona suha, vrijedi serviranje na što nižoj temperaturi od oko 10° C. Teška vina je najbolje servirati na sobnoj temperatuti, a vina koja su odležavala u hrastovim bačvama se obično služe na par stupnjeva višoj temperaturi no obična vina.
izvori:
http://www.vinogradarstvo.hr/
http://vinarija.com