Južnoafrička republika je vodeći proizvođač grožđa i vina u Africi s više od 44% ukupne proizvodnje grožđa, i s više od 84,6% ukupne proizvodnje vina na tom kontinentu.
Prema podacima Međunarodnoga ureda za lozu i vino (OIV) u desetgodišnjem razdoblju 1981.-1990. srednja vrijednost godišnje proizvodnje je dosizala 8.610.500 hl, a u sljedećem desetogodišnjem razdoblju (1991-2000.) 8.032.500 hl vina. Najrodnija godina u povijesti vinogradarstva u ovoj zemlji bila je 1989., kada je proizvedeno čak 9.560.000 hl vina. U XXI stoljeću u ovoj zemlji značajno raste vinogradarska proizvodnja što potvrđuju i slijedeći podaci: Od 2002. do 2004. godine vinogradarske površine su porasle od 129.000 ha na 133.000 ha, proizvodnja grožđa od 15.001.000 dt na 17.381.000 dt, proizvodnja vina od 7.189.000 hl na 9.279.000 hl, proizvodnja zobatica od 2.508.000 dt na 2.679.000 dt, izvoz zobatica od 2.075.000 dt u 2002. na 2.371.000 dt u 2004. U tom istom razdoblju izvoz vina je povećan od 2.177.000 hl na 2.685.000 hl. Jedino područje gdje je proizvodnja smanjena zabilježeno je kod grožđica (od 424.000 dt u 2002. na 395.000 dt u 2004.). Vinogradarsko vinarska proizvodnja u ovoj zemlji orjentirana je na izvoz. Potrošnja zobatica od 0,59 kg per capita u 2002. povećana je na 0,69 kg u 2004., dok je potrošnja vina smanjena od 8,7 l/per capita u 2002. na 7,8 l što, s obzirom na broj stanovnika čini 579.000 hl). JAR je jedina afrička zemlja koja je u 2007. godini uvrštena među 10 najvećih u svijetu i to u proizvodnji vina (gdje je od ukupne proizvodnje, koja je te godine iznosila 270.921.000 hl zauzela osmo mjesto sa učešćem od 3,63% od ukupne svjetske proizvodnje, odnosno sa proizvedenih 9.840.000 hl vina), te u izvozu vina (gdje je od ukupno registriranog svjetskog izvoza u toj godini koji je iznosio 91.421.000 hl zauzela deseto mjesto sa 3,43% ili sa 3,132.000 hl izveženih vina). Uvoz vina u JAR (koji je u razdoblju 1996./2000. iznosio 133.000 hl/na godinu smanjen na 13.000 u 2004., dok je uvoz zobatica povećan od 2.000 dt/god. u razdoblju 1996.-2000. na 6.000 dt u 2004. godini, a uvoz grožđica u tom istom razdoblju od 3.000 na 9.000 dt.
Pretežito se uzgajaju kvalitetne sorte grožđa (cape rizling, rizling talijanski, pinot bijeli, chardonnay, chenin blanc, colombar(d) i dr. te pinotage, cabernet sauvignon, pinot crni, gamay, shiraz i dr.) u klimatskim uvjetima koji su slični mediteranskima (pokrajina Kapland proizvodna zona, uključuje Stellenbosch, Paarl, Welington, Franschoek, Constantia [uz napomenu da je pred oko 200 godina, južnoafričko vino Constantia bilo među najslavnijim i najskupljim vinima svijeta], odnosno proizvodne zone Robertson i Worcester, Walker Bay i Elgin). Najviši stupanj primjene suvremene tehnologije (nerđajuće suđe, strogo kontrolirani uvjeti preradbe i dorade i dr.) omogućio je smanjenje količina sumpornog dioksida i racionalnu visokokvalitetnu proizvodnju.
Rizling talijanski ili rizling italski je naziv bijele vinske sorte (tal., riesling italico, njem., Welschriesling, mađ., olaszrizling, slovenski, rizling laški itd.) čije bi ime i na hrvatskom jeziku, umjesto pogrešno rizling talijanski, valjalo zvati rizling italski (Italici su uz Latine, Umbrijce, Etrušćane i druge skupine, jedan od naroda koji su još pred oko 4.000 godina naselili Apeninski poluotok i koje su u petom stoljeću pr. Krista pokorili Latini).
Pinot bijeli (burgundac bijeli), cijenjena sorta bijeloga vinskog grožđa, makar da vinogradarima i vinarima u kišnim jesenima zbog osjetljivosti na trulež zadaje podosta briga. Da bi se izbjegle štete u takvim godinama, bere se ranije. U suhim i toplim jesenima, kakve su u izrazitim vinogradarskim krajevima češće, p. b. nakupi dosta šećera, pa su vina iz takva grožđa srednje do jako alkoholna (ponekad i s ostatkom neprevrela šećera), ugodne arome i bukea, primjereno kiselkasta i rano sazrela za potrošnju.
Chardonnay (čit. šardone), franc. vinska sorta bijelog grožđa koju su pred dvadesetak i više godina mnogi ugledni ampelografi poistovjećivali s pinotom bijelim. Drugi su pak tvrdili kako taj kultivar sa sortama; pinotom bijelim, pinotom sivim i pinotom crnim nemaju rodbinske veze. Te su zablude tek pred dvadesetak godina (točnije 1999.) razjasnili (molekularno-genetskim postupcima) znanstvenici Bowers i suradnici utvrđujući da je jedan od roditelja tog vrlo cijenjenog i rasprostranjenog kultivara iz skupine pinota, a drugi sorta bijelog grožđa biela belina velika koja se je uzgajala u XIX. i ranijim stoljećima u Hrvatskoj. Osim u hrvatskim vinogorjima koja se nalaze u području današnje hrvatske kontinentalne regije, gdje je u prošlosti bila među vodećima, uzgajala se je i na području Štajerske, gdje se naziva Heunisch weisser, dok joj je ime u Francuskoj Gouois blanc. Zapis o spomenutoj belini ostavio nam je Trummer, Anton u “imeniku trsja u hrvatskih vinogradih” i “popisu trsja koje se goji u šumarskom zavodu i ratarnici u Križevcima”. Te je dokumente Trummer predao 1876. i 1877. godine predsjedniku internacionalne ampelografske komisije, ampelografu Hermanu Goethe-u, koji ih je uvrstio u svoje znamenito djelo Ampelographie – Rebenkunde, Zweite Auflage iz 1887. godine. Kultivar chardonnay (koji je defiitivno rodbinski vezan uz pinot i belinu, priznat je kao posebna sorta na vinskoj izložbi u Lionu, 1872. Tvrdi se da je tom, zacijelo spontano nastalom kultivaru uža domovina okrug Macconais koji se nalazi u regiji Burgundija, te da je ime dobila po nazivu sela Chardonnaya. U Francuskoj se uzgaja u Alzasu, u pokrajini Champagne te u Burgundiji, odakle se je zbog primjerene otpornosti na sivu plijesan, stalne i dobre rodnosti, te naročito zbog kakvoće vina koje se dobije preradbom njena grožđa, proširila po svim kontinentima. Ovoj sorti snažna rasta više odgovara dugi rez, ali podjednako dobro uspijeva i uz primjenu drugih uzgojnih oblika, uključujući i onaj koji je prilagođen za mehaniziranu berbu.
Chenin blanc sinonimi: Pineau de la Loire, šenin bijeli i dr. Ovaj je kultivar selekcioniran 1949. godine u dolini Loare, gdje se najviše i uzgaja. Odatle je prenijet i u druge vinorodne regije Francuske, ali i na druge kontinente (SAD, Južnoafrička Republika, Australija). Iako osjetljiv na peronosporu i pepelnicu, zauzima visoko mjesto u sortimentu. Rodnost varira od 50 do 120 hl/ha, a kakvoćom najčešće se svrstava među kvalitetne kultivare. Vina proizvedena iz ovog kultivara u pravilu su suha, lagana, pitka, bolja dok su još mlada i bogata plinovitom fazom (frizantna). Na vinska tržišta Europe pa i RH, stižu u značajnim količinama iz Cape-South Africa kamo je, vjeruje se, ovaj kultivar stigao još 1652. godine, brodom Dutch East India Company, pod zapovjedništvom Jana van Riebeecka. Otada, sorta je u Južnoafričkoj Republici poznatija pod imenom steen.
Colombar je bijela sorta grožđa, još jedna koja trpi loš glas zbog izdašnosti uroda. Iako je ova sorta posađena na velikim površinama, zbog prevelike rodnosti je došla na loš glas, tako da se uglavnom koristi za proizvodnju vina miješanjem sa drugim sortama. Aroma sadrži okus limuna i breskve uz laganu aromu grejpfruta. Pogoduje joj topla klima.
Pinotage sorta crnog grožđa koja je nastala u Južnoafričkoj Republici, križanjem pinota crnog i cinsaulta. U JAR-u je cinsaut poznat pod imenom hermitage, pa odatle pino-tage). I danas je u domovini svojeg nastanka vrlo popularna sorta, međutim, zbog sposobnosti dobrog nakupljanja šećera i naročito zbog dobre obojenosti i cijenjene arome vina koja se proizvode iz njena grožđa, cijenjena je posvuda na vinskom tržištu, što rezultira interesom za njenu sadnju i na drugim vinorodnim područjima (Australija, Novi Zeland, Čile).
Cabernet sauvignon (čit. kaberne sovinjon), jedna od najpoznatijih vinskih sorata crnog grožđa koja je nastala križanjem cabernet franca i sauvignona bijelog. Iz njena grožđa proizvedeno rubinskocrveno obojeno vino bogato je kiselinama, primjereno alkoholno, puno i skladna okusa s karakterističnom aromom, pa stoga i cijenjeno kod dobrih znalaca. Sadržaj etanola u kvalitetnom vinu cabernet sauvignona kreće se od 10 (za rosé) do 12,5% vol. (kod crnih), a kod spomenutog vrhunskog cabernet sauvignona taj je sadržaj između 12 i 13% vol. U dobrim i nadprosječnim godinama, kada grožđe ovog kultivara nakupi obilje šećera, vina cabernet sauvignon su stasita (bogata ekstraktom) i skladna sadržajem [[ukupne kiseline|ukupnih kiselina], pa su stoga, i uz već spomenuti visok sadržaj etanola, prikladna za dugo čuvanje.
Pinot crni (od naziva povijesne pokrajine Burgundije), izrazita je vinska sorta. Mutacijom ove sorte (nastale križanjem traminca crvenog i Schwarzrieslinga nastali su brojni klonovi (koji se označavaju kao sorte), a to su pinot bijeli i pinot sivi. Iz svoje domovine Francuske ova se je sorta proširila po cijelom vinogradarskom svijetu. U starijoj literaturi zapisano je da rodi malo (oko 30 do 40 hl/ha), ali da kakvoćom mošta i vina taj nedostatak obilno vraća. Kažemo stoga, da su ampelografi (npr. u Francuskoj) uzgojili preko 15 klonova pinota crnog koje kakvoćom grožđa i vina ne zaostaju, a urodi su im dva i više puta veći od rečenog (od 100 do 120 dt/ha). Dakako, tome, kao i kod drugih sorata, više ili manje pridonosi tlo (voli da je karbonatno), klima, rezidba (preferira dugu), zaštita, pravi trenutak berbe itd. Vino pinota crnog, kojega neki označavaju i francuskim Pinot Noir ili njemačkim imenom Blauer Spätburgunder, najčešće je granatnocrveno do ljubičasto-tamnocrveno, ali valja znati da iz grožđa ove sorte (s obzirom na to da joj sok nije obojen, nije bojadisar) proizvode i bijela vina u Champagni, koja su osnova za pjenušce. Sadržaj alkohola u tim vinima s oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla kreće se između 11,5 i 13 % vol., a ukupna kiselost od 5,5 do 6 g/l. U dobrim godinama ponekad ima i do 8 g/l neprevrela šećera, pa kao takvo spada u skupinu polusuhih vina. Na kraju, vino crnog pinota je među rumenim vinima jedno od najbogatijih proantocijanidolima.
Gamay (čit. game), je vinska sorta crnog grožđa, koja je kod nas u podregiji Istri (i to jedan od klonova ove sorte) poznatija pod imenom borgonja crna. Ovdje valja istaći da je naziv borgonja i borgonja crna sinonim odnosno istoznačnica za sortu, što je dokazano suvremenim i pouzdanim molekularno-genetičkim postupcima determinacije sorata.
Shiraz (syrah) crna vinska sorta grožđa koja je kod nas uvedena iz Francuske, u prvom redu zbog dobre rodnosti, ali i zbog kvalitete vina koja se dobiju preradbom njena grožđa (jaka obojenost, ugodna aroma, visok sadržaj ekstrakta), zbog čega se koristi za sljubljivanje s vinima kojima ova svojstva nedostaju.
Izvor: Vinopedia
