Pripadaju posebnoj kategoriji specijalnih vina, a proizvode se iz prirodnih (rjeđe i iz ostalih kategorija specijalnih) vina (koja su proizvedena od grožđa sorata sukladno Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara v.l. NN 159/04.) uz dodatak etanola, šećera, kiselina i ekstrakta dobivenog maceracijom posebno sastavljenih tzv. kompozicija aromatičnih biljaka (točnije, od tih biljaka mljevenih listova, cvjetova, kora, korijena i plodova).
Prema ZOV-u u RH aromatizirana vina (ako su svrstana u kvalitetna i vrhunska) mogu nositi i oznaku k.z.p.-a. Ona moraju sadržavati najmanje 8% vol. etanola i još onoliko ne prevrela šećera koliko je potrebno da bi se njegovim previranjem etanol povećao na najmanje 18, a najviše na 25,0% vol. (s tim da se 1 kg šećera u 100 l aromatizirana vina uzima kao 0,59% vol. etanola). U nekim drugim zakonodavstvima, gornja granica ukupnog alkohola (što znači prirodni + potencijalni alkohol) ne smije prijeći 22,5% vol. Najpoznatija aromatizirana vina su vermuti. U proizvodnji vermuta (prema Pravilniku o proizvodnji vina u RH, NN 24/05.) obvezan je udjel prirodnog vina u količini od 75%, pa je to (uz uporabu alkohola i šećera, šećernog sirupa, fruktoze, glukoznog sirupa, dekstroze, invertnog šećera, koncentriranog mošta, karameliziranog šećera, rektificiranog koncentriranog mošta, meda, i drugih prirodnih ugljikohidrata, te prirodnih i drugih prirodno identičnih boja u toj proizvodnji) jedan od razloga što je proizvodnja aromatiziranih (kao i drugih specijalnih) vina pod strogim nadzorom vinarske inspekcije. Aromatizirana vina najčešće sadržavaju najmanje 10 g/l suhog ekstrakta. Proizvodnjom aromatiziranih vina kod nas (i u drugim zemljama) bave se velike (često samo za taj posao specijalizirane) vinarske organizacije, ali su se njome u prošlosti bavili i mali vinari, proizvodeći za vlastite potrebe vermutu slična pića koja su se zvala bermet i pelinkovac. Aromatizirana vina poslužuju se kao aperitivi, pa se rjeđe i samo tako zovu.
Izvor: Vinopedia
