Proizvodi se, kao što i ime kazuje, iz sušaka grožđa. Prezrelo i prosušeno grožđe u doba toplih i suhih jeseni ostavlja se „na panju” ili nakon berbe prostire na slamu (otuda još naziv slamnato vino), odnosno na za to posebno urađene lese, da bi se, ishlapom vode, šećer u bobicama povećao.
Takav gusti sok iz bobica nije moguće iscijediti, pa se zato one, odvojene od peteljke i peteljčice, natope moštom (koji je za tu svrhu hlađenjem ili sulfitiranjem sačuvan da ne prevrije) i tek nakon nekoliko dana maceriranja i miješanja tiješte. Tako proizvedeni mošt zbog obilja šećera samo djelomice prevrije, a kada se vrenje zaustavi slijedi pretok, bistrenje i, prema potrebi, filtriranje prije punjenja u boce (flaširanja). U starijoj literaturi nalazimo da se ovakvim vinima dodavalo voće (smokve, npr.) trave, ugušćeni mošt i kore naranče i limuna, sve u cilju doslađivanja i aromatizacije, pa se, uz ausbruh, samotok, bašica, dakako i s. v., zvalo i gustinjsko vino.
Izvor: Vinopedia