Značaj žene za razvoj ruralnog turizma Hrvatske

Promatra li se sveukupni značaj žene za razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj možemo istaknuti kako je njezina uloga od davnina prepoznata kao promicateljice tradicije, kulturne baštine, gastronomije i sveukupnog načina života te djelovanja na selu. Žene i djevojke svojim sveobuhvatnim djelovanjem u kontekstu razvoja ruralnog turizma predstavljaju, slobodno možemo reći, najvažniju kariku.

Važnost žene kroz povijest

Na konferenciji Ruralne Europljanke – „European Rural Women“, koja se održala 24. i 25. listopada 2022. godine u organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“, iz Instituta za turizam sudjelovala je doc. dr. sc. Jasenka Kranjčević s prezentacijom  „Baština i identitet ruralne žene Hrvatske“ u kojoj je ukazala na bogatstvo baštine ruralnih žena kao dijela europske baštine i na potencijale prezentacije identiteta.

Doc. dr. sc. Jasenka Kranjčević se u prezentaciji osvrnula na prošlost, gdje je još sredinom 19. stoljeća došlo do potražnje za baštinom i identitetom ruralne žene, koji su se mijenjali tijekom vremena u odnosu na neke kriterije koji su u datom vremenu bili interesantni. Identitet ruralne žene već je na početku 20. stoljeća dobio veliki zamah. Naveden je primjer plakata Zagrebačkog velesajma s početka 20 stoljeća gdje je upravo ruralna žena bila glavni fokus poslovne promidžbe kao subjekt poslovnog turizma.

Doc. dr. sc. Jasenka Kranjčević je istaknula kako je kroz povijest postojao velik međunarodni interes za ruralne žene Hrvatske, u prvom redu etnologa, turista, književnika, povjesničara, slikara, poduzetnika, ali i industrijalaca.

Ilustracija: Berba na Plješevici (foto Antonia Hohnjec)

“Hrvatska ruralna žena je sa svojim rukotvorinama sudjelovala 1905. godine u austrijskom muzeju u Beču, 1906. godine u Londonu, a 1909. godine hrvatska ruralna žena bila je u Berlinu“, spomenula je gospođa Jasenka Kranjčević. U tom kontekstu, dodala je, može se vidjeti kako je tada hrvatska ruralna žena bila prepoznata sa svojim aktivnostima i to na međunarodnom polju.

Gospođa Kranjčević je istaknula kako se Hrvatska početkom 20. stoljeća svijetu prezentirala upravo kroz svoju baštinu i tradiciju, uglavnom koristeći motive hrvatskih nošnji koje su prezentirale žene. Tako su postojale marke na kojima su bile prikazane žene u hrvatskim narodnim nošnjama. O velikom interesu za hrvatsku tradiciju, dovoljno govori i podatak kako je američki “National Geographic” još davne 1908. godine napravio reportažu o hrvatskim ruralnim ženama.

Ovo je potrebno istaknuti imamo li i u vidu važnost očuvanja tradicije i svega onoga što i danas hrvatske ruralne žene rade po tom pitanju. Kroz moderne i sve prisutne načine promoviranja, ruralne žene u turizmu možda danas imaju i veću ulogu nego tada, jer je Hrvatska prepoznata kao jedna od ljepših destinacija koje turisti danas biraju za svoj odmor. Upravo ti današnji suvremeni turisti, pogotovo oni financijski moćniji, žele vidjeti  “skrivene” adute naše zemlje i upoznati se s njezinom tradicijom. Žene su te koje ipak u većini njeguju tradiciju očuvanja narodnih nošnji i običaja.

Možemo se složiti s riječima doc. dr. sc. Jasenke Kranjčević da je ruralna žena Hrvatske sukreatorica europske kulturne baštine, čuvarica specifičnog europskog kulturnog identiteta i nositeljica inspiracija promjena i održivog razvoja.

Ovdje treba dodati kako i hrvatski Institut za turizam želi pokrenuti i projekt s ciljem osnaživanja položaja i uloge žena u turizmu Hrvatske kroz različite kreativne programe prepoznavanja, edukacije, prezentacije i umrežavanja vlastite baštine identiteta za održivi razvoj turizma.

Hrvatska seoska žena – neupitna važnost za razvoj turizma. Detalj s prošlogodišnjeg izbora za najuzorniju hrvatsku seosku zenu. ( foto Antonia Hohnjec)

Razvoj turizma mora uključivati djelovanje žena

Govoreći na spomenutoj konferenciji, dekan Veleučilišta u Virovitici, doc. dr. sc. Dejan Tubić je u okviru izlaganja na temu  “Ruralni turizam za žene: vrijeme je za promjenu” istaknuo kako je revitalizacija hrvatskih ruralnih područja jedan dugotrajan i izazovan posao, no bez uključivanja žena u sve segmente društva, od politike do ekonomije, psihologije i edukacije i dalje, taj je cilj nemoguće realizirati. Također, naglasio je kako razvoj turizma u ruralnim područjima direktno utječe na mogućnost zapošljavanja žena, popravlja demografsku sliku ruralnih područja, sprječava depopulaciju stanovništva, ali i stvara nova tržišta za poljoprivredne proizvode. Istaknuta je važnost turizma kao strategije za osnaživanje žena u ruralnim područjima, jer potiče osnaživanje spolova i zajednice kroz društvene, ekonomske, političke i psihološke aspekte života. Razvoj turizma u ruralnim područjima također utječe na poticanje lokalne kulture, tradicije i povijesti kojima je poveznica turistička namjena te time jača nacionalno dostojanstvo i samopouzdanje.

Govoreći o značaju žena u turizmu, Jovana Čutul, predsjednica udruge “Žene za otok” s Krka, ističe da se u obzir uvijek moraju uzimati specifične značajke pojedinog ruralnog područja. “Područje Krka, Cresa i Malog Lošinja ulazi u najrazvijeniju skupinu  jedinica lokalne samouprave, otok Krk je povezan mostom te ima i aerodrom zbog čega je iznimno dobro povezan, nezaposlenost je minimalna, skoro možemo reći da je ona ovdje izbor. Radi se o prostoru s pozitivnim prirodnim prirastom i doseljavanjem. Zbog svega navedenog možemo uvidjeti da prostor kvarnerskih otoka nema probleme koji su prepoznati na nacionalnoj razini, već neke druge”, smatra gospođa Čutul.

“Govoreći o položaju žena u ruralnom turizmu, one su pružateljice usluga smještaja, domaćice i njegov temeljni stup. One su te koje dočekuju goste te prvi dojam gosta o destinaciji ovisi upravo o njima. Izravan kontakt temelj je iskustva koji turist danas želi te su žene upravo one koje to pružaju u ruralnim krajevima, posebice u privatnom smještaju. Zato je bitno raditi na njihovom osnaživanju i edukaciji, ali ponajviše vidljivosti. Moment „vidi kako je ona uspjela, mogu i ja“ je iznimno važan za žene ruralnog područja”, smatra gospođa Čutul.

Europa koja je usmjerena osnaživanju ruralnih žena

Hrvatskoj se kao punopravnoj članici Europske unije otvaraju dodatne mogućnosti za razvoj i financijsku podršku u segmentu poljoprivrede pa tako i za žene koje su nositeljice OPG-ova ili to tek žele postati. Postoji niz financijskih i edukacijskih potpora koje su isključivo namijenjene ženama te usmjerene u ruralna područja.

„Podaci Međunarodne organizacije rada iz 2018. pokazuju da bi se globalna poljoprivredna proizvodnja mogla povećati za 2,5 do 4 posto u najsiromašnijim regijama svijeta, a broj pothranjenih ljudi smanjiti za 12 do 17 posto samo kada bi se ženama dale jednake mogućnosti kao što ih imaju muškarci“, istaknula je zastupnica u Europskom parlamentu, gospođa Sunčana Glavak.

Detalji hrvatskih nošnji s prošlogodišnjeg izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. (foto: Antonia Hohnjec)

„Točno je da se žene na selu diljem svijeta suočavaju s diskriminacijom kada je u pitanju vlasništvo nad zemljom i stokom, jednaka plaća, sudjelovanje u tijelima donošenja odluka i pristup resursima, kreditima i tržištu. Međutim, sve se više prepoznaje presudna uloga koju žene i djevojke imaju u osiguravanju održivosti ruralnih kućanstava i zajednica, poboljšanju ruralnog života i općeg blagostanja. Kada su žene ekonomski i društveno osnažene, one postaju liderice i nositeljice promjena za ekonomski rast, društveni napredak i održivi razvoj“, komentirala je eurozastupnica Sunčana Glavak.

„Ruralni razvoj i žene u kontekstu ruralnog razvoja česta su tema plenarnih rasprava u Europskom parlamentu. Žene čine značajan udio poljoprivredne radne snage u EU-u (67 posto), uključujući neformalni rad, i obavljaju najveći dio neplaćene skrbi i kućanskih poslova u obiteljima i kućanstvima u ruralnim područjima. Jednako tako daju značajan doprinos poljoprivrednoj proizvodnji, sigurnosti hrane i prehrani, upravljanju zemljištem i prirodnim resursima te izgradnji otpornosti na klimatske promjene. Europski parlament u svojim je rezolucijama u više navrata istaknuo da su žene u ruralnim područjima pokretačice promjena za održivi ruralni razvoj“, istaknula je eurozastupnica Glavak.

Dodala je kako u Europskom parlamentu razumiju kako je u ovom trenutku najbitnije osigurati financijsku i savjetodavnu podršku mladima koji odluče živjeti na selu i od sela. „U Hrvatskoj, primjerice, udio mladih žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava prati jednaki trend u odnosu na mlade muškarce nositelje poljoprivrednih gospodarstava, no razlika je vidljiva u ekonomskoj veličini poljoprivrednog gospodarstva koja je niža kod žena. U aktualnom financijskom razdoblju, i kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti, i kroz Višegodišnji financijski okvir, osigurana su iznimna sredstva za jačanje poljoprivrede, regionalni razvoj i održivi turizam“, istaknula je zastupnica Sunčana Glavak.

Bez žena nema ni razvoja turizma

S obzirom na veliku ulogu žena u razvoju hrvatskog turizma, mjerodavne institucije trebale bi još i više raditi na modelima potpora i osnaživanju ruralnih žena. Treba uzeti u obzir i razdoblje pandemije korona virusa koje je izazvalo ekonomsku stagnaciju i krizu u kojoj su ruralna područja itekako bila pogođena, a samim time direktno i žene koje vode poljoprivredna gospodarstva i kućanstva. Hrvatska teži dinamičnom i uspješnom ruralnom turizmu na koji se veže i razvoj poljoprivrednog sektora kroz OPG-ove koji omogućuju ekonomsku stabilnost.

Žene i turizam nedvojbeno imaju snažnu poveznicu. Njihovo ispreplitanje uloga, mogućnosti, značenja i vrijednosti u razvoju hrvatskog turizma oduvijek je bilo isticano i prepoznato. Tako je i danas. Njihove su uloge još više snažno povezane kroz moderne interaktivne mogućnosti, bilo da je riječ o proizvodima, uslugama ili samoj prezentaciji kraja kroz djelovanja žena samostalno ili kroz obiteljsko poljoprivredna gospodarstva.

Možemo reći kako bez žena nema ni razvoja turizma, pogotovo onog ruralnog i održivog. Uloga žena u razvoju ruralnog turizma Hrvatske istaknuta je kroz povijest kroz različite segmente djelovanja, od poslovnog do turističkog, što susrećemo i danas u gotovo svim društveno-socijalnim okvirima.

Ruralna žena i dalje je prisutna kroz brendiranja različitih proizvoda i usluga, istaknuta je u promociji Hrvatske kao turističke destinacije, no što je najvažnije, hrvatske seoske žene i dalje vrijedno čuvaju tradiciju i prenose je na nove generacije. U konačnici, to je ono najvažnije – da naša baština ostane sačuvana.

Ruralna žena je promicateljica i čuvarica hrvatske tradicije bez koje nema napretka ruralnog turizma.

Autor: Antonia Hohnjec  (projekt “Položaj i uloga žena u obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima”)

Fotografije: Antonia Hohnjec

Izvor: AgroPortal, dozvoljeno prenošenje sadržaja

Tekst je realiziran u okviru Programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

 

Pročitajte još i ovo...

Povezani članci