Šparoge

Šparoge su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. One su niskokalorične, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju.

Šparoge se od davnina smatraju afrodizijakom ne samo zbog svog falusnog oblika, već i zbog visokog udjela vitamina E, za koji se često zna reći da je vitamin plodnosti budući da stimulira proizvodnju seksualnih hormona.

Energetska vrijednost stotinu grama šparoga iznosi samo 35 kalorija budući da najveći dio čini voda (93 posto), a 1,7 posto otpada na bjelančevine, 2,6 posto ugljikohidrate i 0,7 posto masti. Šparoge su, osim vitaminima i mineralima, osobito kalijem i kalcijem, bogate još mnogim vrijednim tvarima. Odličan su izvor vitamina B6, kalcija, magnezija i cinka i vrlo dobar izvor vlakana, proteina, vitamina A, C, K i E, tiamina, riboflavina, rutina, nijacina, folične kiseline, željeza, fosfora, kalija, bakra, mangana i selena. Aminokiselina asparagin dobila je ime po šparogama, jer je biljka šparoge bogata tim sastojkom.

Divlje su šparoge pomalo gorke, a za tu su gorčinu ‘zaslužni’ njihovi sastojci asparagin, vanilin i spargaurin. No oni također ubrzavaju oporavak nakon bolesti, dobro djeluju na rad jetre i žuči, a imaju i diuretičko djelovanje pa potiču čišćenje organizma. Bogate su i luteinom, biljnim pigmentom koji ima blagotvoran utjecaj na krvne žile.

Čuvari zdravlja

Istraživanja koja su se bavila nutritivnim vrijednostima šparoga pokazala su da su siromašne kalorijama, ali i da su sjajan izvor folata i kalija te antioksidansa. To je čini idealnom namirnicom za zdravlje srca, a budući da je bogata kalijem čuva i zdravlje kostiju, jer smanjuje gubitak kalcija iz kostiju.

Vjeruje se da blagotvorno djeluju protiv zatvora, jer su bogate vlaknima, upotrebljavaju se kao oblog protiv ekcema, a preporučuje se dijabetičarima i rekonvalescentima. Djeluju i kao diuretik i pomažu pri otežanom mokrenju, kao i kod ublažavanja menstrualnih tegoba. Neutraliziraju amonijak koji nas čini umornima i štiti male krvne žilice od pucanja. Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol, snižava krvni pritisak i ojačava oslabljene kapilare.

Nova studija pokazuje kako aminokiseline i minerali u ekstraktu šparoge mogu olakšati mamurluk i zaštititi stanice jetre od otrova iz alkohola. Tijekom vremena, kronična uporaba alkohola uzrokuje oksidativni stres koji dovodi do oštećenja jetre, a prekomjerno upijanje alkohola kao posljedica može uzrokovati glavobolju, mučninu, proljev i žeđ.

Osobito se preporučuju trudnicama zbog folne kiseline kojom obiluju, a samo pet vrhova šparoge sadrže 110 miligrama folne kiseline (preporučena dnevna doza je 400 miligrama, a 600 miligrama za trudnicu). Folna kiselina pomaže tijelu da se zaštiti od raka pluća, debelog crijeva i uterusa. U šparogama se nalazi i jak antioksidans glutatin koji štiti organizam od slobodnih radikala koji uzrokuju rak. Također su bogate inulinom, probiotikom koji potiče razvoj probiotičkih bakterija i neutralizira patogene bakterije koje se nalaze u crijevima.

Priprema šparoga

Šparoge se u prehrani koriste od davnih vremena, a cijenjene su zbog svog delikatnog okusa. Kultivirali su je stari Egipćani, Grci i Rimljani koji su ih u sezoni jeli svježu, a sušili je da bi je mogli koristiti i preko zime. U srednjem vijeku izgubila je na popularnosti, ali se ponovno u 17. stoljeću vratila na jelovnike.

Šparoge se pripremaju na razne načine širom svijeta. U azijskoj kuhinji najčešće se prže i jedu u kombinaciji s mesom. U francuskoj kuhinji najčešće se kuhaju u vodi ili na pari i poslužuju s umakom hollandais, maslinovim uljem, rastopljenim maslacem ili parmezanom. Najčešće se jedu pečene na žaru, a koriste se u juhama i umacima.

Šparoge se kuhaju u slanoj vodi petnaestak minuta te se dobro ocijede, ohlade i začine maslinovim uljem i limunovim sokom. Prije kuhanja drvenasti, tvrdi dio izdanka šparoge treba baciti, a jestivi su samo mekani, vršni dijelovi. Sezona je divljih šparoga u razdoblju od ožujka do lipnja, a kultivirane se na policama većih trgovačkih centara mogu naći tijekom cijele godine s tim da berba u našim krajevima kreće od travnja i traje negdje do srpnja.

Divlje šparoge treba rezati ili još bolje lomiti do dijela na kojem postaju tvrđe i gdje prestaju ‘pucati’. Kod pitomih treba odrezati drvenasti donji dio koji nije jestiv, a donju polovicu oguliti nožićem. Divlje šparoge stave se u kipuću zasoljenu vodu i kuhaju desetak minuta s tim da se tek nekoliko minuta prije kraja dodaju vrhovi, a pripremaju se i fritaje – šparoge s jajima. Pitome šparoge odlične su na žaru začinjene s malo maslinova ulja, a mogu se kuhati u vodi s tim da se lonac do pola napuni vodom da se vrhovi kuhaju na pari.

Izvor: http://www.tportal.hr

Prethodni članak
Sljedeći članak

Posjetite i pretplatite se na naš kanal

RECEPTI, SAVJETI, DOGAĐANJA I ZANIMLJIVOSTIspot_img

Pročitajte još i ovo...

Povezani članci