- kao sredstvo za mršavljenje, jer pospješuje odvajanje masti i vode iz tijela- jer normalizira krvni tlak, pomaže protiv slabokrvnosti i iscrpljenosti
– povećava prokrvljenost srca, bubrega, mozga
– pospješuje rad bubrega
– umiruje djelovanje želučane kiseline
– pivo je odlično sredstvo protiv zatvora, kiselina, celulita
– zbog sadržaja vitamina H, pivo je korisno u dermatologiji, jer bioten sprječava ispadanje kose i stvaranje prhuta
– pivo ima i dijetetsku vrijednost, jer sadrži enzime koji pospješuju razgradnju hrane
– zbog niske pH vrijednosti piva i zbog antiseptičkog učinka prisutnoga alkohola i gorkih sastava hmelja pivo pomaže protiv razvoja raznih
bolesti uzrokovane mikroorganizmima
– pivo djeluje umirujuće na živčani sustav
Međutim, to je bio vrijeme kada su uglavnom muški vodili cijelu pivsku politiku i gdje je trebalo zadovoljiti muški ego.
Današnja moderna i emancipirana žena aktivno sudjeluje u pivskoj industriji. Nova filozofija oglašivanja ističe ženu kao odličan poznavatelj piva. Rezultati takvih reklama je povećana potrošnja piva od ženskih korisnika. Žene u USA piju 25% ukupnog piva. Žene između 21 and 30 piju više piva od žena ostalih grupa.
Postepeno se povećava broj žena iznad 50 koje piju pivo.
Žene sve više zahtijevaju od svoje pive! Više ukusa, više kompleksnosti, više voćnih ukusa ali manje kalorija.
Žene žele pivo sa više stila i karaktera. Nešto više koriste lagana piva s manje alkohola. Prevladavaju lagane weissbiers, voćne pive i lagani ale.
Izvor: http://www.pivnica-pivac.com
Pivo se obično definira kao osvježavajuće gazirano piće s malim udjelom alkohola i svojstvenim gorkim okusom po hmelju. Prema tome, njegova je osnovna namjena da zadovolji potrebe potrošača za pićem i užitkom. Međutim, u mnogim se tekstovima pivo naziva «tekućim kruhom» ili tekućom hranom što implicira da je ono prehrambeni proizvod. Kad ne bi bilo tako ne bi bilo ni prigovora da pivo deblja i kod pivopija uzrokuje pojavu karakterističnog, tzv. «pivskog trbuha». No, pri tom se zaboravlja da i ljubitelji vinske kapljice, osobito oni koji pretjerano uživaju u gemištima imaju također pozamašne trbuhe. I laicima je poznato da su pretilost, pa i obim čovječjeg struka povezani s unosom energije (kalorija) u organizam i njenom potrošnjom tijekom uobičajenih fizičkih i psihičkih aktivnosti. Dok god postoji ravnoteža između unosa i potrošnje energije nema straha od pretilosti (bilo pivskog bilo gemištaškog trbuha), bez obzira na to što god i koliko god jeli i pili. Ukratko, ni s jelom ni s pićem nije dobro pretjerivati, a to znači da treba odgovorno konzumirati toliko raznolike hrane i pića koliko je potrebno da se zadovolje neophodne potrebe organizma za tekućinom (vodom) i različitim hranjivim sastojcima.
Sastojci piva
Pivo sadrži preko 600 različitih sastojaka, a po udjelu su, ovisno o vrsti, najvažniji voda, alkohol i neprevreli ekstrakt, tj. sastojci anorganske i organske suhe tvari otopljeni u smjesi alkohola i vode.
Voda
Pivo sadrži najviše vode. Ovisno o vrsti, udjel vode u pivu iznosi 89 do 93 posto. Kako dnevne potrebe ljudskog organizma za vodom iznose 2 do 3 litre, logično je da se barem dio tih potreba zamijeni pivom. Zašto? Zato jer je pivo s mikrobiološkog i kemijskog stanovišta mnogo sigurnije od mnogih «besplatnih» i «zdravih» voda iz vodovodne pipe. Naime, mikrobiološki se i kemijski sastav vode za proizvodnju piva strogo nadzire i pomoću suvremenih tehnoloških postupaka, sličnih onima u proizvodnji flaširanih izvorskih voda, usklađuje sa zakonskim i zdravstvenim normativima. Ako zazirete od vodovodne vode, pa pijete samo izvorsku vodu iz boce, ta voda baš i nije tako jeftina u usporedbi s pivom, koje za razliku od vode zbog svojih 600 i više sastojaka ima sasvim određenu energetsku, prehrambenu i zdravstvenu vrijednost.
Alkohol, ekstrakt i energetska vrijednost
Prema tome, energetska vrijednost jedne litre standardnog piva iznosi oko 170 kJ ili 430 kcal što se bitno ne razlikuje od energetske vrijednosti litre obranog mlijeka.
Pivski trbuh
Izraz «pivski trbuh» se povezuje s debljinom pivopija u nekim dijelovima Europe, ali se ne odnosi na pivo nego na druga vanjska obilježja pivopija. U nekoliko istraživanja je opisana veza između konzumiranja piva i loše prehrane i vjerojatno je da je «pivski trbuh» posljedica konzumiranja hrane bogate kalorijama i mastima (Tablica 1).
U jednom novijem istraživanju posebna pažnja je usmjerena na predodžbu da «su pivopije u prosjeku deblje od apstinenata i ljudi koji piju vino i žestoka pića», a zaključuje se da je malo vjerojatno da se konzumiranje piva može povezati s parametrima kojima se određuje pretilost, kao što su indeks tjelesne mase – ITM ili opseg struka. Ovim se istraživanjem također pokazalo da je umjereno konzumiranje alkohola kod žena povezano sa smanjenjem indeksa tjelesne mase.
Značaj ostalih sastojaka
Glicerol (1400 do 1600 mg/L)je sastojak punoće okusa, utječe na viskozitet i osjećaj slatkoće piva, slično kao i vina. Beta glukan (12 do 500 mg/L) je hemiceluloza, svojevrsno dijetetsko vlakno porijeklom iz staničnih membrana ječma korisno za probavu. Dvije čaše piva prosječno sadrže 10% preporučenih vrijednosti dnevnog unosa topivih vlakana, a neka piva osiguravaju i do 30% tih vrijednosti. Osim što potrošače održavaju u dobroj fizičkoj spremi, vlakna usporavaju proces probave i apsorpcije hrane i snižavaju razinu kolesterola, a posljedica je smanjenje rizika od srčanih bolesti. Antocijanogeni su fenolni spojevi iz slada (ječma) i hmelja koji djeluju kao antioksidansi i «hvatači» slobodnih radikala, pa imaju isti blagotvorni učinak na zdravlje potrošača kao i u crnom vinu (Francuski paradoks!). Jedna porcija (isti udjel alkohola) piva sadrži dvostruko veću količinu antioksidansa nego bijelo vino, ali i dvostruko manju količinu nego crno vino. No, antioksidansi u crnom vinu uglavnom tvore velike molekule koje organizam teže apsorbira za razliku od malih molekula u pivu. Istraživači su na temelju pokusa na životinjama opazili neposredni učinak antioksidansa porijeklom iz piva na smanjenje rizika od bolesti srčanožilnog sustava. To je samo jedan od dokaza da antioksidansi porijeklom iz piva mogu poboljšati zdravlje ljudi koji ga konzumiraju.
Vicinalni diketoni (diacetil) je nepoželjan u pivu jer mu daje miris po medu ili užegnutom maslacu, pa ga kvalitetna i dobro dozrela piva sadrže ispod razine od 0,1 mg/L. Nema utjecaj na prehrambenu vrijednost nego na pitkost piva.
Kao i kruh, osnovni prehrambeni proizvod od žitarica, pivo je bogat izvor vitamina nužnih za život. Pivo je posebno bogato vitaminima B skupine kao što su niacin, riboflavin (B2), piridoksin (B6), folati (B9) i kobalamin (B12). Svim vegetarijancima koji uživaju u ispijanju piva ono je prirodni izvor vitamina B12. Unatoč tome što je pivo dobar izvor vitamina B grupe, bilo bi glupo potrošačima preporučivati da ga zbog toga piju, ali neće biti na odmet da znaju, ako ga već piju, da pola litre piva dnevno zadovoljava npr. 17 % dnevnih potreba ljudskog organizma za piridoksinom (B1), riboflavinom (B2) i biotinom (vitamin H) a čak do 45 % za folnom kiselinom (B9).
Slično vrijedi za mineralne sastojke piva kojima je pivo bogato kao uostalom i druge namirnice. Naravno da zbog toga, nitko ne bi trebao davati prednost pivu u odnosu na druge izvore minerala, ali će svakom pivopiji biti drago znati da je pivo bogato magnezijem, , kalijem, silicijem i fosforom a siromašno kalcijem, natrijem i nitratima. To može biti jedan od razloga zbog kojeg se smatra da svakodnevna konzumacija jedne čaše piva smanjuje rizik za stvaranje bubrežnih kamenaca; a koristi i povećan unos vode. Pivo je bogat izvor prehrambenog silicija koji potječe iz ječma i vode, a lako apsorbira u organizmu.. Ako se tome dodaju poznati pozitivni fiziološki učinci onih minerala kojima je pivo bogato i negativni učinci onih na kojima je siromašno na zdravlje potrošača, čini se da se pivo može smatrati ne samo tekućom, nego uvjetno i svojevrsnom funkcionalnom hranom.
Tablica 1: Prosječna energetska vrijednost (kcal) piva i drugih pića te jela koja se često konzumiraju uz pivo.
Tip pića |
Energetska vrijednost (kcal/100 ml) |
Standardni obrok (ml)
|
Energetska vrijednost standardnog obroka (kcal) |
Lager pivo (4,6% vol. udjela alkohola) Bezalkoholno pivo Stolno vino (12% vol. udjela alkohola) Žestoka pića (40% vol. udjela alkohola) Likeri (40% vol. udjela alkohola) Punomasno mlijeko Gazirani sokovi (cola) Jabučni sok bez dodatka šećera Đus od naranče bez dodatka šećera Sok od rajčice |
41 15 77 250 320 64 42 47 42 17 |
250 250 150 25 25 244 370 263 263 242 |
107 38 115 62 80 156 155 123 110 53 |
Tip hrane |
kcal/100 g) |
Standardna porcija (g)
|
Standardni obrok (kcal)
|
Ploške prženog krumpira (Čips) Oraščići (soljeni/prženi) Obični hamburger Veliki hamburger Srednje velika pica Prženi krumpirići Kobasica Sendvič Rolani kolač |
500 600 250 309 270 342 300 240 275 |
50 50 110 176 150 134 60 140 100 |
250 300 275 543 420 458 70 350 375 |
Sumerani su pivo upotrebljavali u različite svrhe: kao lijek (na papirusu iz Ebersa godine 1.555. p.n.e. zapisani su 3.500 godina stari napuci o liječenju s pivskim talogom), kao piće za vjerske svetkovine te kao novac kojim su plaćali fizičke radnike, državne službenike, pa i dostojanstvenike. Naravno, visina nadnice je bila različita, ali je to zahtijevalo da se čak 40 % od ukupno proizvedenih žitarica prerađuje u pivo. Prevozili su ga na vrlo domišljat, rekli bi suvremen, način. Ječmene su pogače pravili na jednom mjestu, prevozili ih do mjesta plaćanja, gdje su ih miješali s vodom i izlagali sunčevoj toplini da bi pospješili alkoholno vrenje. Proizvod je bila gusta i mutna tekućina u kojoj su plivali komadići žitarica, pa su je pili kroz slamku. Zbog izrazite kiselosti, okus su joj popravljali dodatkom aromatičnih trava (pelin, glog, šafran) i meda, a smatrali su je toliko vrijednom namirnicom da je mogla služiti kao platežno sredstvo.
Izvor: Pivnica.net