Pivo je mala tvornica ljekovitih tvari

Demistifikacija pive. Pivski trbuh ne nastaje od pive! Napitak čija je umjerena konzumacija zdrava – jedno pivo na dan za ljudski je organizam blagotvorno, baš kao i aspirin dnevno, redovito vježbanje ili održavanje tjelesne težine.

Idemo, zadatak se zove »zdravi učinci piva«! – Idemo, ali zar nezdravih učinka uopće ima!? Eto, to je otprilike razgovor kratki što su ga vodili novinar i pripadajući mu fotoreporter, prije nego su drage volje krenuli u susret novim saznanjima o pivu.

S figom u džepu, dakako, jer pivo je skoro k’o nogomet. Ili misliš kako o njemu sve znaš, ili problematiku pojednostaviš do kraja uvjeren kako su tu pravila laka: naruči, posrči i zadovoljno obriši brk! I to je to! E, pa jest i to, ali je pivo i mnogo više, umalo pa lijek! Napitak čija je umjerena konzumacija zdrava.

Jedno pivo na dan za ljudski je organizam blagotvorno, baš kao i aspirin dnevno, redovito vježbanje ili održavanje tjelesne težine. A kad vam to kaže poznata i priznata nutricionistica i biokemičarka Donatella Verbanac , i to na trećoj Press pivnici što je organizira Grupacija proizvođača piva, slada i hmelja, onda je teško u to sumnjati. Pametnije je slušati, ne bi li se danas, sutra pivu pristupilo s posve drugačijih pozicija, pa ga se konzumiralo bez imalo grižnje savjesti. Jer, »gorko je dobro«, toliko da je Donatella Verbanac napisala i knjigu naslova »Volim gorko« kroz koju nudi i priču o tome kako gorko u pravilu sa sobom nosi blagotvornost, baš kao i druge priče o tome kako dobro i zdravo jesti. 

Kušači za gorko

Stoga i ne čudi što se za predavanja o pivu podosta govorilo o onom gorkom u njemu, jer upravo je ta gorkasta tvar odgovorna za mnoge benefite što piva, ako se umjereno konzumira, donosi organizmu. Priča zapravo počinje od pradavnina, s obzirom da su okus za kiselo i gorko dva najstarija okusa u čovjeka, ona za koje se smatra da su ga spašavali omogućivši mu da zna napraviti razliku između toksičnih i dobrih stvari. Kako reče Vrbanac, gorko se danas izuzetno puno cijeni, postoje i posebni kušači za gorko, a mjera za gorko je kava, odnosno kofein.

No, tek je 1931. otkriveno kako neki od nas osjećaju gorčinu, a neki ne, da bi nekih 70 godina kasnije gorčine postala istinski predmet interesa znanstvenika. Gen za gorko 2003. godine otkriva Un Kyung Kim, a revoluciju donosi otkriće oleokantala u maslinovom ulju. Znanstvenici su, naime, zaključili kako gorčina u maslinovom ulju mora potjecati od neke tvari koja bi mogla imati protuupalno djelovanje, a kad su otkriveno usporedili s lijekom ibuprofenom vidjeli su da je okus gorčine isti. Pače, ustanovili su da je djelovanje oleokantala i ibuprofena istovjetno, baš kao i to da je oleokantal u maslinovom ulju zastupljen onoliko koliko je maslinovo ulje gorko. Odnosno, razjasnilo se kako oleokantal djeluje na suzbijanje upalnih procesa i djeluje na to da se pojedini bolovi otklanjaju.

– No, treba imati na umu da hrana nikada neće biti naš lijek u onom doslovnom smislu, upozorava Verbanac.

Revaloriziracija piva

Poanta istraživanja je druga, ona da u prirodi postoje tvari koje su zastupljene u namirnicama i da ih valja preventivno uzimati. Uostalom, podsjetila je Verbanac i na ono što govori Svjetska zdravstvena organizacija, kako uzimanje dvije, tri žlice maslinova ulja na dan može djelovati povoljno. Mediteranska prehrana, kazala je, obiluje tim gorkim tvarima. A onda je istaknula četiri ključna elementa naše mediteranske prehrane: »Gorko povrće, maslinovo ulje, plava riba i, zašto ne, pivo uz vino.«

– Ne želimo pivo svrstati u one namirnice koje samo izazivaju nepovoljne učinke, jer to apsolutno nije točno, kazala je Verbanac.

Vino se tako glorificira, a da se pri tom nema na umu da lager pivo u odnosu na vino ime tri puta manje alkohola. Stoga je, smatra Verbanac, potreba revalorizirati piva kao takvo, dignuti ga na razinu vina, tim više što Hrvatska ima kvalitetnog piva. Jer, pivo svojim svojstvima staje uz bok zdravom gorkastom povrću poput špinata, blitve, rukole. Tu se, međutim, valja i opet vratiti malo u povijest, onu daleku. Pivo je namirnica koja se proizvodi već skoro tri tisuće godina. Smatra se da je proizvodnja počela slučajno, kada je ječam fermentirao i kada su ljudi vidjeli da je to piće sigurnije za zdravlje nego voda koja je tada bila prilično zagađena. Kraj 14. stoljeća »u igru« uvodi hmelj zahvaljujući kojem pivo dobiva karakterističan gorkast okus. Koja je važnost hmelja i opet se otkriva nedavno, nema ni deset godina. Pivo je, naime, bogat izvor xanthohumola, molekule koja ima izuzetno dobro djelovanje. Zahvaljujući njoj dolazi tako do smanjenja koncentracije triglicerida, uspostavlja se ravnoteža između dobrog i lošeg kolesterola, djeluje se preventivno na osteoporozu. Tu dobra djelovanja piva ne staju.

Guinness kao lijek

Pivo je i bogat izvor vitamina skupine B, posebno B 12 kojeg nema u biljnom svijetu, a odgovoran je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Pače, nekad se u Irskoj djeci davala po žličica dvije Guinnessa baš zbog toga, kao lijek.

Pivo sadržava i veliku količinu biotina važnog za dobivanje energije, sadrži antistresni mineral magnezija, selen, fosfor, kalij, silicij. Stoga je pivo iznimno dobar izotonik, pa se preporučuje njegova konzumacija nakon sporta. Pivo relaksira, djeluje protuupalno i izvrsna je namirnica, taman da potvrdi provjerenu činjenicu kako umjerena konzumacija alkohola bitno smanjuje rizik od prijevremene smrtnosti, moždanih udara, infarkta, ili degenerativnih bolesti. Pritom dakako, valja uvijek imati na umu kako pretjerivanje u alkoholu sav taj rizik drastično povećava.

– Umjerena konzumacija piva podrazumijeva preporučenu dnevnu dozu za muškarce od maksimalno tri mala piva od 0,33 litre, dok je za žene ta doza upola manja, pri čemu se ovo odnosi na vrste piva koje imaju najviše pet posto alkohola. Pivo je izvrstan napitak, ono tonificira, djeluju protuupalno, zalužuje naš organizam, ima dobre učinke za menopauze jer djeluje na balans hormona. Ono je zapravo mala tvornica ljekovitih tvari, zaključuje Verbanac.

Demistificiran pivski trbuh

A onda su uslijedila pitanja nazočnih, za kojih je jedna gospođa priznala kako ima nemjerljivo manje problema s osteoporozom otkada pije jednu čašu piva na dan. Čulo se i to kako gorče pivo zapravo jest ono zdravije, a demistificirana je nevolja zvana pivski trbuh u muške populacije.

– Ako bismo sada napravili brzu analizu, zaključili bi odmah da pivo nije kalorična namirnica. Jadna čaša ima oko 40 kilokalorija, dok recimo banana ima 96. Ali, ako popijete na dan četiri pet piva, brzo dođemo do 700 – 800 kalorija. A ako to činite deset dana, eto nas na 7.000 kalorija. Pivo ne stvara pivski trbuh već lagano otvara apetit. U pivu zato treba uživati, piti ga svakodnevno, ali uživati u malim gutljajima, pojasnila je Verbanac.

Novinarsko-fotoreporterski dvojac nakon svega, imao je zašto biti zadovoljan. Pivo zdravo, prije neki dan mediji objaviše i kako su kokice zdrave jer sadrže više antioksidativnih sastojaka nego voće i povrće, a i nogomet će valjda, kad tada, ozdraviti. Samo…

– Samo umjereno. Treba imati mjeru, ili kako kaže stara grčka »Pan metron ariston«, u svemu dobrom uživati umjerno, podsjeća Verbanac.

I kao aperitiv

Nije malo zemalja u kojima se pivo pije kao aperitiv, pa i onda kad se zna da će se za večere uživati u vinu. Osim što ima CO2 poput šampanjca koji se također pije kao aperitiv, pivo s malo svoga alkohola otvara apetit. U nas se, pak, čini greška, pred jelo pije biska, loza, travarica, pića s velikim postotkom alkohola, makar se zna da nakon takvog alkohola svi pojedeni ugljikohidrati odlaze ravno u mast. Uz pivo kao aperitiv to se ne događa.

Pozitivni učinci

  • uspostavlja ravnotežu između dobrog i lošeg kolesterola
  • djeluje preventivno na osteoporozu
  • tonificira pa je iznimno dobar izotonik
  • djeluje protuupalno
  • zalužuje organizam
  • ima dobre učinke za menopauzu jer djeluje na balans hormona
  • bogat izvor vitamina skupine B, posebno B 12 kojeg nema u biljnom svijetu, a odgovoran je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca

Pjena samo vizualna komponenta

Izgled, miris, okus! To je ono što se gleda kad se pivo ocjenjuje, kazao je nazočnima Ognjen Šolaja, degustator piva iz Društva prijatelja piva. Načela kušanja čine se laka, tim više što za razliku od vina, ovdje pogriješiti ne možete, s obzirom da se sve na koncu svodi na afinitete onog koji pije. Dobro je tako kad je pjena postojana, makar se prije svega radi o vizualnoj komponenti. Hoće li vam se više svidjeti miris voća, ili miris pržene karamele ovisi o ukusu. Nije zato dobro nikako kada pivo zavonja po margarinu, to je siguran znak da nešto nije kako valja. A što se okusa tiče sve je stvar stila piva i onog što volite. Važno je tek znati da za razliku od kušača vina, pivski degustatori gutljaj ne vrte po ustima, već ga odmah provuku kroz grlo. A važno je znati i to da majstor kušač za večeri od ozbiljna kušanja više od osam do deset piva popiti ne bi smio, jer više ništa neće moći razlikovati.

Rukavica izazova i kuharima

Ne slaže se Donatella Verbanac s tvrdnjom da smo se zdravoga u pivu sjetili tek nedavno. Kaže, kod nas je jednostavno bila na snazi neka čudna tradicija da se pivo veže uz napijanje, jer je to lako dostupan alkohol, a to nije istina.

– Kad se pogleda kroz povijest, otkada je vina od tada je i piva. Pivo je uvijek bio napitak više prilagođen ljudima, zato što ima manje alkohola. Možda je vino bilo isplativije, ili je imalo bolje sponzore, veli Verbanac.

Slaže se zato s tvrdnjom kako učenje o zdravom djelovanju piva baca rukavicu izazova i primjerice kuharima. Verbanac tako priznaje kako bez piva više neke stvari u kuhinji uopće ne radi. Savjet je: u jaje za pohanje staviti malčice piva. Em se dobije poseban buke, em se sprječava prodor ulja u namirnicu. Sve je hrskavo, a ništa nije vlažno i traje dugo, ako se pohrani u hladnjak.

Siniša Pavić

Izvor: Novi list

Pratite obavijesti o sljedećem održavanju PLAVOG CEKERA

spot_img

Pročitajte još i ovo...

Povezani članci