Kad se ovdje (slično kao i u Belgiji) loza ne bi uzgajala u staklenicima, o vinogradarstvu ne bismo imali puno što reći.
Ovako valja istaknuti da se pred petnaestak godina na oko 200 ha godišnje proizvodilo od 60.000 do 70.000 dt stolnog grožđa, od čega se gotovo četvrtina izvozila. Danas je ta proizvodnja zanemariva, pa se u statistici OIV-a niti ne iskazuje. I bez obzira na to, Nizozemska se može pohvaliti visokom vinskom kulturom, što se očituje i činjenicom da su mnogi njeni građani izvrsni poznavatelji vina, što im uz ostalo omogućava razvijeno vinsko tržište i bogata ponuda raznolikih uvezenih kvalitetnih vina. Za opskrbu nizozemskog tržišta vinom brinu se brojna specijalizirana poduzeća, među kojima se dugom tradicijom ističe Wijnkoper Schermer iz Hoorna, osnovan davne 1782. Godišnje se uvoze značajne količine vina (1995. uvezeno je 1.996.000 hl, a 2001. čak 2.449.000 hl). Dio uvezenih vina se izvozi, (u 2001. oko 230.000 hl). Potrošnja vina je u porastu, te je od 14 l pro cap. pred desetak godina narasla na 20,9 l. Osim što uvozi stolno grožđe (oko 1.300.000 dt/godišnje), Nizozemska ga i izvozi (u 2001. to je iznosilo 675.000 dt što čini oko 50% od uveženog). U Europi samo Njemačka (oko 600.000 dt) i Ujedinjeno Kraljevstvo (oko 1.020.000 dt) uvoze više grožđica od Nizozemske (oko 400.000 dt), pa je ta potrošnja po stanovniku vjerojatno ovdje najveća u svijetu. Veći broj dobro organiziranih udruženja proizvođača, trgovaca i hotelijera nije samo inicijator promišljene propagande, već i pokretač specijaliziranoga tiska i brojnih studijskih putovanja i skupova (poput izbora vinske kraljice sl.).
Izvor: Vinopedia
