Hrana koju jedeš svaki dan osnažit će te iznutra i pomoći tvom imunitetu u borbi protiv neugodnih tegoba izazvanih alergijom. Uz redovito konzumiranje češnjaka, rajčice, bobičastog voća i orašastih plodova uživaj u proljeću bez hunjavice, kihanja, curenja nosa i glavobolje
Alergija predstavlja neprilagođen odgovor tjelesnog imunološkog sustava na posve bezopasnu supstanciju. Imunološki sustav je izuzetno kompleksan obrambeni mehanizam koji pomaže u borbi protiv infekcija. Njegova je glavna uloga identifikacija ‘stranih napadača’ i mobilizacija tjelesnih bijelih krvnih stanica koje se bore protiv njih.
Kod nekih osoba, imunološki sustav pogrešno identificira netoksične supstancije kao napadače pa bijele krvne stanice reagiraju pretjerano i čine tijelu više štete nego koristi. Tako alergijski odgovor postaje zasebna bolest. Najčešći simptomi, dobro poznati alergičarima, su začepljen nos, kašalj, kihanje, suzenje očiju, svrbež, kožni osip, glavobolja i iscrpljenost.
Hrana i plijesan su najčešći alergeni
Tvari koje izazivaju alergijske reakcije nazivaju se alergeni. Iako gotovo sve poznate supstancije mogu izazvati alergijsku reakciju u čovjeka, danas su poznati najčešći alergeni poput peludi, prašine, nekih metala (posebice nikla), lanolina, životinjske dlake, određenih lijekova (penicilin, aspirin), prehrambenih aditiva (benzojeva kiselina i sumporni dioksid) te nekih kemikalija koje nalazimo u sapunima i deterdžentima za pranje rublja.
Mnoge su osobe alergične na plijesan. Spore plijesni prenose se zrakom i najprisutnije su tijekom ljeta i rane jeseni. Košnja, žetva ili hod kroz visoku vegetaciju može izazvati reakciju. Hrana je također dobro poznati alergen. Alergijske reakcije najčešće izazivaju: čokolada, mliječni proizvodi, jagode, jaja, kikiriki, školjke, rakovi i pšenica.
Još uvijek nije potpuno jasno zašto su neke osobe alergičari, a neke ne. Ipak, dokazano je da alergije mogu biti nasljedne, a poznato je i da dojenje pruža zaštitu od razvoja alergije u dojenčadi. Postoje vjerovanja kako su u nastanak alergije upleteni i emocionalni čimbenici, stres i ljutnja, posebice ako imunološki sustav ne funkcionira adekvatno.
Imunološki sustav kao zaštitnik
Moderna konvencionalna medicina bori se protiv bolesti izravno, uz pomoć lijekova, operacija i cijelog niza terapija. Međutim, danas smo svjesni da se iskonsko zdravlje postiže tek uz zdrav i snažan imunološki sustav koji je u optimalnoj funkciji.
Imunološki sustav bori se protiv mikroorganizama – uzročnika bolesti i dirigira procesom izliječenja. Od dana rođenja, naš je organizam izložen stalnim ”napadima” bakterija, virusa i ostalih patogenih čestica, a imunološki sustav predstavlja jedinstveni štit od bolesti kojim nas je opskrbila majka priroda.
Piše: Darija Vranešić Bender, dr.sc.
Izvor: http://zdravakrava.hr
