LOŠE navike u prehrani stječu se od najranijeg uzrasta. Rezultati nedavno provedenog istraživanja potvrđuju da djeca od jedne do dvije godine konzumiraju dnevno čak 30% kalorija više nego što im je potrebno, dok 60% mališana uzrasta od šest do 12 mjeseci bar jednom dnevno jede slatkiše!
Ovi rezultati su zabrinjavajući kada se uzme u obzir to da se zdrave navike u prehrani stječu do treće godine života. Postavlja se pitanje: što roditelji mogu poduzeti da bi njihova djeca stekla zdrave prehrambene navike? Odgovor je jednostavan – primijenite određena pravila već od šestog mjeseca bebinog života i nastavite ih provodite najmanje tri godine.
Rezultati neće izostati, a vaše dijete bit će zdravije i naprednije od svojih vršnjaka koji se “kljukaju” prženim krumpirićima, grickalicama, keksima i čokoladom.
Lekcija “iz trbuha”
Bebe počinju “učiti” lekciju o različitim okusima preko amnionske tekućine, tj. plodne vode, dok borave u maminom trbuhu. Dakle, dijete prije rođenja konzumira istu hranu kao mama, a kasnije, dok doji, okus majčinog mlijeka mijenja se ovisno o njenom jelovniku.
Ako dojilja jede puno voća, povrća, mliječnih proizvoda i nemasnog mesa (a izbjegava slatkiše, zasićene masnoće, bijeli kruh i grickalice), postoji velika vjerojatnost da će i njeno dijete preko mlijeka upoznati zdrave okuse, te da će, kada prijeđe na čvrstu hranu, lako prihvatiti ove vrste namirnica.
Živjelo mlijeko!
Istraživanja pokazuju da većina djece ne pije dovoljno mlijeka. Onima starijim od godinu dana potrebno je najmanje dvije čaše mlijeka na dan (plus šalica jogurta) da bi im se kosti pravilno formirale.
Treba stalno imati na umu da se kosti izgrađuju i jačaju samo tijekom djetinjstva (kasnije se izdužuju), pa je vrlo važno da do treće godine života mališani dobiju dovoljno kalcija. Ako dijete neće piti čisto mlijeko, ponudite mu milkshake, voćni jogurt ili frape.
Hrana treba biti raznovrsna
Većini beba nemliječna hrana uvodi se oko šestog mjeseca života. Pedijatri preporučuju da se djetetu daje jedna po jedna namirnica kako bi se u slučaju alergije moglo utvrditi od koje hrane potječe.
Međutim, to ne bi trebalo spriječiti mame da eksperimentiraju, te da djetetu nude sve moguće vrste voća, povrća i žitarica. Što više okusa i mirisa beba isproba do kraja prve godine života – to će biti širi spektar namirnica koje će voljeti kada naraste.
Stop slatkim napitcima!
Da li ste znali da većina voćnih sokova nije ništa drugo nego zašećerena voda kojoj se dodaje 10–15% voćne kaše (čast izuzecima!)? U takvom obliku sok sadrži puno tekućih kalorija bez nutritivne vrijednosti, pa više šteti nego što koristi bebinom zdravlju.
Ako već želite da vaše dijete pije voćne sokove, onda mu iscijedite svježe voće pa ga razrijedite vodom. Za utažiti žeđ ponudite djetetu najzdraviju – negaziranu vodu.
Pričajte mališanu o zdravim namirnicama
Što više budete pričali s mališanom o jabukama, kruškama, špinatu i svježem siru, kao i o tome koliko ta hrana pozitivno utječe na njegovo zdravlje i rast, to će više jačati djetetova svijest o blagodatima tih namirnica.
Zato, kad god idete na tržnicu ili u supermarket, pustite dijete da samo odabere jabuke ili kruške (to može učiniti i jednogodišnji mališan), pa mu, kada dođete kući, recite da će za užinu dobiti baš one jabuke koje je samo odabralo.
Voćki dodijelite neku čudesnu moć (“kada pojedeš jabuku, moći ćeš bolje skakati”), ili recite da svo voće, povrće i mliječni proizvodi pomažu mališanima da bolje trče i skaču, dok bomboni i keksi uništavaju mišiće.
Držite se rasporeda obroka
Djetetu starijem od godinu dana potrebna su tri glavna obroka i dvije užine, koji trebaju sadržavati sve grupe namirnica (voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, žitarice), dok grickalice, čokoladu, bombone, krafne, masna peciva i zašećerene napitke ne bi trebalo davati djeci do treće godine života.
Ako mališan ogladni između dva glavna obroka, ponudite mu medenjak, voćku, keks od integralnog brašna, komad crnog kruha s domaćim pekmezom… I to su slatkiši, ali nisu rudnik bezvrijednih kalorija.
Ne pretjerujte s porcijama
Mnogi roditelji ne znaju procijeniti kolika treba biti porcija hrane za njihovo dijete. Ne možete očekivati od jednogodišnjeg djeteta da za ručak pojede cijelu šniclu, jer je za njegov trbuščić dovoljna polovica.
Najbolje je da se pridržavate pravila – za svaku godinu života po jedna jušna žlica hrane (za dijete od godinu dana: jušna žlica špinata, jušna žlica mrkve, pola male teleće šnicle, četvrtina šnite crnog kruha). Ne brinite, ako dijete ne zadovolji glad, tražit će još.
Ne padajte na trikove
Mala djeca služe se raznim trikovima u namjeri da pridobiju mamu da im daje samo onu hranu koju vole. A neke mame ne mogu podnijeti da dijete plače, pa popuštaju misleći: “Dobro, neće jesti špinat, ali zato lijepo jede mrkvu…” Ne smijete dopustiti da dovijeka jede samo mrkvu i krumpir-pire i da pljuje sve što je zeleno.
Također, odrasli često jedu jednu vrstu hrane, dok se za djecu kuha posebno. Bolje bi bilo da cijela obitelj jede hranu pripremljenu na sličan način kao što se priprema za djecu (sol, papar i ljuta paprika uvijek se mogu naknadno dodati).
Istraživanja su dokazala sljedeće: kada uvodite novu namirnicu u djetetovu prehranu (na primjer, špinat), bit će potrebno da je proba najmanje petnaest puta prije nego što je prihvati. Dakle, računajte na to da će je prvih 5-6 puta sigurno ispljunuti, ali će poslije toga “posao” biti lakši.
Slatkiši samo u specijalnim prilikama
Ako potpuno izbacite slatkiše i grickalice iz svoje kuće, dijete će ih još više tražiti. Umjesto toga, kupite zdrave slatkiše kao što su medenjaci, ušećereno voće i slično, pa ih dajte djetetu najviše jednom dnevno.
Torte, kolače, pite i kroasane pripremajte za djetetov ili druge rođendane, Novu godinu, Božić ili neki drugi praznik, pa će dijete shvatiti da se takva hrana jede samo u specijalnim prilikama.
Opasnost vreba van kuće
Što da radite ako prva susjeda vašem djetetu svakog dana “uvaljuje” žele bombone ili čokoladne bananice? Možda baka i djed djetetu potajice daju krafne ili kroasane s čokoladnim punjenjem?
U takvim slučajevima ne preostaje vam ništa drugo nego da porazgovarate s odraslima i objasnite im da ne želite da vaš mališan odbija kvalitetan obrok zato što je pojeo bezvrijednu hranu.
Ako se oni ne mogu suzdržati od svojih običaja, onda im dajte listu dozvoljenih slatkiša, pa neka mu umjesto krafne (koja je puna masti i kalorija) daju zdrave slatkiše kao što je, na primjer, integralni keks s medom ili kolač od suhih smokava.
