To je prosječno 17 kilograma manje od bačene količine na razini prosjeka EU-a, ali i dalje velika količina hrane, za kojom netko drugi vapi
Svaki stanovnik u nas u prosjeku godišnje u smeće baci 75 kilograma hrane, što je 17 kilograma manje od bačene količine na razini prosjeka EU-a, ali to je i dalje velika količina hrane, za kojom netko drugi ima jaku potrebu – rezultat je istraživanja koje je za potrebe svog doktorata provela dr. sc. Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane. Njen je doktorat »Ponašanje kućanstava u RH u postupanju s otpadom od hrane«, obranjen na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, obuhvatio uzorak od 115 kućanstava s 350 članova. U Hrvatskoj nema egzaktnih podataka o količinama nastalog otpada od hrane, već samo procjene o količinama toga otpada koji se u miješanom komunalnom otpadu odloži na odlagališta, a koji se kreće oko 380 tisuća tona godišnje. Stoga je jedan od ciljeva ovoga rada bio utvrditi količinu otpada od hrane koja nastaje u hrvatskim kućanstvima.
Rezultati su pokazali, dakle, da svaki član kućanstva u Hrvatskoj dnevno baci preko 205 grama hrane, pri čemu najviše bacamo voća i povrća (45,7 %), zatim krumpira (8,6 %), kruha i peciva (8,8 %), mesa (7 %), mlijeka i mliječnih proizvoda (4,4 %), tjestenine i riže (3,7 %) ribe (3 %), gotovih jela (3,2 %) i tako dalje. Nejestivi dijelovi u tih 75 kilograma bačene hrane po osobi čine samo 11,5 %, dakle kore od krumpira i ostalog povrća i voća te slično. Najmanje bacamo prerađevina od voća i povrća (2 %) te keksa i kolača (2,2 %).
Svake godine, navodi Ilakovac, propadne ili se baci jedna trećina globalne zalihe hrane. Samo u Europskoj uniji godišnje se gubi 90 milijuna tona hrane, pri čemu su kućanstva s 53 % najveći pojedinačni sektor po proizvodnji otpada od hrane.
Piše: Bojana Mrvoš Pavić
Izvor: Novi list
