U Ljubuškom je 17. lipnja održan 1. Festival trnjka. Trnjak je autohtona sorta tih područja s još do kraja nerazjašnjenim porijeklom. Moguće je da su ga početkom 19. stoljeća u Dalmaciju introducirali Francuzi u Napoleonovo vrijeme, gradnja cesta, pretpostavlja se kao jedna od varijanti cabernet franca. Kako god bilo ta je sorta koju su nazivali i rudežuša i kovačuša, sada već stoljećima naša, ima naše ime trnjak ili trnak u dalmatinskim predjelima. U Hercegovini su ga redovito sadili u vinogradima s blatinom kao oprašivača ženskoga cvijeta.
Prije 15-estak godina prve berbe je radio Čitluk d.d s Tihomirom Prusinom 2008, 09 i 10. kada je vino izašlo na tržište svega nekoliko mjeseci prije vinarije Nuić i njihova trnjka. Josip Nuić je prepoznao potencijal sorte i još sredinom 2000.-ih kada je uz ostale loze (žilavka, blatina) toga kraja zasadio i trnjak te dopunjujući asortiman proteklih godina sadnjom novih trsova došao do preko 22000 trsova odnosno oko 12% ukupnoga asortimana. Najviše od svih 24 proizvođača koji su se okupili na prvoj smotri u Humcu. Trnjak po svim svojim karakteristikama ima lijepu šansu napredovati u količini i potražnji s obje strane granice i postati najtraženija crna sorta. Naravno, to je još uvijek “na dugom štapu” kako se kaže ali su mu putevi otvoreni. Za tako nešto uz vrijedne vinare treba puna potpora ugostitelja, distributera i drugih u lancu HOREC-e.
Prvoga dana u petak održana su predavanja na temu trnjka.Zanimljiva predavanja su održali Mario Leko s Federalnog Agromediteranskog zavoda u Mostaru koji nam je govorio o bitnim karakteristikama sorte koja će u idućim godinama po utemeljenim predviđanjima samo rasti ako joj se bude posvećivala potrebna pozornost. Dr Tihomir Prusina nam je vrlo kratko i efektno opisao put izlaska trnjka kada su u vinariji radili tri godine pokusne berbe i preradu da bi na kraju plasirali vrhunski trnjak krajem 2010. O Azijatskom (zapad) porijeklu trnjka, uostalom kao i svih drugih sorti u Europi, mada nisu uspjeli identificirati tko su mu roditelji otkrili su puno polubraće i sestara i vani i kod nas primjerice žilavku.
To je metoda sekvencioniranja genoma. Pomaknuta je i granica starosti za koju se mislilo da je 7-8 tisuća godina na 11 000. Još jednom je naglašen potencijal i enološke vrijednosti sorte. Trnjak se spominje i u znamenitoj Dalmatinskoj ampelografiji Stjepana Bulića. Skup je otvorio predsjednik Udruženja vinara i vinogradara Ljubuškog Zdenko Milas, a predavače najavljivao Miro Barbarić.
Ljubušaci su za Festivalski prostor odabrali najljepše i najatraktivnije mjesto na području grada. U Humcu ispred crkve sv.Ante, Franjevačkog samostana, najstarijeg muzeja u BiH i lapidarija gdje su se smjestila 24 izlagača iz Dalmacije i Hercegovine. Nazočio sam mnogim festivalima vina na otvorenom i zatvorenom prostoru u Hrvatskoj i Regiji, ali je ovaj prostor sigurno najljepše mjesto. Tim odabirom u startu su dobili najvišu ocjenu.
Kad tome pridodam nestvarno lijepu koncertnu, kontemplativnu muziku harfistice Hane Pernaušić tijekom cijele večeri ocjena prelazi peticu. Raznovrsna birana hrana, a pršut je pršut, za uštipke je trebalo čekati red i onda trnjak u 24 izvedbe, bilo je i rosea, ma ko to more platit. Moguće ću biti pristran u ocjeni, ali izdvajam po tri vina s obje strane.
Zapadnije vinarije Grabovac, Katić i Gašpar a malo istočnije Nuić, Škegro i Tolj. Ponavljam ovo je osobni a ne stručni izbor ocjenjivačkoga suda. A pobjednik je trnjak kao sorta!
Inače, otvorenje s pozornice je radila Ivana Tomić, spretno i duhovito, a statue trnjka akademskog kipara Roberta Alilovića dodjeljivao je Zdenko Milas. Tako je ambasadorom trnjka u BiH proglašen Josip Brkić pomoćnik ministra Vanjskih poslova BiH, za Europu veleposlanik Hrvatske u BiH Ivan Sabolić. Statue stiliziranog grozda dobili su Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, izaslanik predsjedateljice Federacije BiH Lidije Bradare, Bariša Čolak, ministar Komunikacija i prometa Edin Forto, generalni direktor ASA CENTRAL osiguranje Feđa Morankić i ministrica Turizma i zaštite okoliša Mersiha Pozder koja je otvorila manifestaciju.
Veliku statuu trnjka rad Roberta Alilovića svečano je otvorio mladomisnik s Humca Fran Čorić. Bila je to večer puna slatkog uzbuđenja posvećena Njegovom veličanstvu vinu-ovaj put crnom TRNJAKU. Mislim da neću ništa novo kazati ako konstatiram: dijete se rodilo treba ga ljuljati.
Ne sumnjam da će vrijedni Organizacijski odbor u sastavu: Zdenko Milas, Josip Nuić, Andrija iTomislav Radić te kreativni direktor Robert Alilović znati držati tempo u promociji ove solidne crne sorte koja sad broji oko 17 hektara a za desetljeće joj treba dodati još jednu nulu na brojku. Bar. Pohvale i onima kod kojih smo noćili: pansion Most i jeli – restoran Tabak…
Tekst/foto: Vjekoslav Madunić
