Koristi se na razne načine, ali je najbolje uzimati je u svježem stanju, kao plod ili sok. Prerađuje se u džem, sok ili vino. U narodnoj medicini upotrebljava se odavno, najviše kao čaj od lišća kupine te sirup i vino od ploda. Liječnik Dioskorid preporučao je žvakanje lišća kupine za jačanje desni.
Galen je tvrdio da korijen kupine odstranjuje zubni kamenac, a Plinije da njeni izdanci zaustavljaju proljev i krvarenje. Za čaj se upotrebljavaju mladi listovi kupine koji se osuše. Oni sadrže tanine, flavone, organske kiseline, nešto vitamina C i minerale. U narodnoj medicini koristi se svjež plod kod želučanih problema, za jačanje organizma, poboljšavanje probave i izlučivanje vode iz organizma, kod prehlade i upale grla, za jačanje desni i protiv proljeva.
Opis biljke: Kupina je trnoviti grm koji naraste 1-2 m visoko. Grane su joj dvogodišnjeg vijeka, duge su, tanke, savinute i bodljikave. Cvjetaju između svibnja i srpnja a sazrijevaju od kolovoza do listopada. Na jednoj grani mogu se naći plodovi u različitim stadijima razvoja. Kupine i hibridi trebaju jake potpornje jer su im izboji snažni i dugački. Nisu izbirljive glede lokacije, podnosit će djelomičnu sjenu, a uspjevat će i na tlima nešto manje propusnosti. Izboji su drvenasti no vrhovi im ipak mogu stradati od jakih mrazeva ako su posađene na izloženom mjestu. Razmak između biljaka ovisi o sorti: 1,8 do 4,5 m a razmak između redova 1,8 m.
Čaj od kupina – 3 žlice suhog usitnjenog lišća kuha se u pola litre vode, 5-10 minuta te ostavi stajati dok se ne ohladi. Tada se procijedi i doda se dok od limuna ili malo prirodnoga jabučnog octa te se ispiru usta i desni. Pomaže kod paradentoze.
Voćna salata – 1 šalicu svježih plodova kupine, pola šalice narezane jabuke i 1 šalicu kuhane pšenice u zrnu prelije se vrhnjem i pospe nasjeckanim lješnjacima – blagotvorno djeluje na čitav organizam.
Izvor: http://www.kupinko.com
