Tekstove o promocijama obično započinjem mjestom događanja i podacima o vinariji. Ovaj puta bez velikih dilema odlučio sam odmah, uvodno, govoriti/pisati o Oliveru Armanu. U posljednjih sedam dana vinarija Franca Armana bila je čak dvaput na promocijama.
Prvu je u opuštenom razgovoru sa vinarom vodio Tomislav Tuđen u hotelu Antunović a na drugoj u HKD Napredak, Bogovićeva sommelier Darko Lugarić i ja dali smo prostor ovom šarmantnom čovjeku u radionici “Vrijeme je ZA…” da pokaže osobnost sebe i svojih vina. Oliver Arman je mlad čovjek, tek ušao u četrdesete, koji svojim stavom i kreacijama vina istovremeno pokazuje talentiranost, čvrstoću a opet rijetko viđenu nekonvekcionalnost.
U sat i pol imali smo priliku kušati vrlo dobra vina koja od 2015. Arman ne daje na ocjenjivanja. Ne da bi se bezrazložno inatio već je pokazao stav i odlučnost da njegova vina, konkretno malvazija, neće mirisati po sauvignonskim kvascima kako je u jednom trenutku bila “moda” vremena na velikoj lokalnoj izložbi Vinistri. Od toga nije odustao. O otvorenosti i iskrenosti uz niz priča koje sam čuo na ta dva predstavljanja spominjem samo onu o Kaljužarima/ Blatnjavcima kako su nazivali dio sela u Nardučima, zbog čestoga blata koje bi se stvorilo u tom dijelu. Siguran sam da bi 90% i više ljudi izbjeglo govoriti o tome jer eto to je pridjevak sa negativnom konotacijom.
Oliver ne… Za razgovora demistificirali smo i još jednu uobičajenu floskulu o prinosima po trsu koje sam često slušao pri mnogim posjetama vinarijama, a i u našoj radionici. Naime, vrlo često ćete čuti kako je prinos po trsu potpuno UJEDNAČEN primjerice 1.5 kg ili čak 0.5 kg u cijelom vinogradu! Arman mlađi nije se dvoumio kazati da i oni reduciraju trs najčešće na 1.5 kg, ali da ima trsova koji i nakon toga daju 3 -3.5 kg, a da su pustili bilo bi i šest kilograma. Eto toliko o profilu vinara koji sa svojom Aidom zna uživati u životu i priuštiti sebi ono što voli , naprimjer stare automobile marke Wolksvagen.
Vinarija Franca Armana ima 22 hektara na kojima količinski prevladavaju malvazija na 9 ha i teran na gotovo šest hektara. Otatak čine Cabernet franc (vrlo rijedak u Istri i ostatku Hrvatske) koji je monosortan , zatim Cabernet sauvignon i merlot, a od bijelih sorti uzgajaju još chardonnay, sauvignon blanc, pinot sivi i malo muškata bijelog. Prosječno u godini pune oko 130 000 butelja sa vinom od grožđa koje dolazi sa dvije velike pozicije; Stara Boška na oko 270 m nadmorske visine i u Nardučima oko vinarije koja bi mogla primiti i 600 tisuća litara. U podrumu je uvijek više od prethodno spomenutih butelja, jer sva crna vina odležavaju više godina godina u baricima i bačvama od 2 tisuće i 2300 litara. Tako Il Grande (crna kupaža grožđa teran, cab.franc, merlot, posvećen mitskom junaku Velom Joži) datira iz 2016!
Kreirao je Oliver uz zanatske savjete oca Franca i bijelu kupažu Le Divine 2020 (60% sauvignona i 40% malvazije) maceriranu 15 dana i odležanu u velikom drvu 18 mjeseci. Zadnje tri godine timu se priključio enolog Marijan Krajcar koji je također bio na promociji i govorio o nekim vinima.
Vižinada je inače poznata po velikoj koncentraciji dobrih vinara, Arman ih je nabrojio čak 17 koji su na tržištu. U proljetnim radionicama “Vrijeme je ZA…” ugostili smo Giulia i Bruna Ferenca, Davida Deklića i Franca Armana. Do odluke o izostanku sa ocjenjivanja, u doba kada je svoje umijeće iskazivao otac Franc, Armani su dobili više zlatnih medalja na Vinistri, a Oliver ističe još samo dva važna priznanja; 2008. bili su šampioni sa teranom na Vinistri a godinu poslije dobili su u Italiji Coronu d`oro za najbolje uvozno vino u tu zemlju! Redovito izlažu vina na Merano Wine Festu. Vrlo lijepe etikete, posebno prepoznatljive za crna vina kreirao je Željko Borčić.
Sa plasmanom su zadovoljni, a zanimljivo je da od 80% plasmana u Hrvatskoj najviše vina prodaju u Zagrebu, jasno i u Istri i širom Dalmacije. Oko 20% izvoza najviše plasiraju u Austriju a nešto manje u Njemačku i Nizozemsku.
Imali smo priliku kušati slijedeća vina:
1. Pjenušac Perla 2024 12.5% alkohola
2. Malvaziju istarsku 2025 13.5%
3. Pinot sivi 2025 13.5%
4. Sauvignon blanc 2025 14%
5. Malvazija Classic 2021 13.5%
6. Teran 2022 13%
7. Cabernet franc 2021 14%
8. Teran barrique 2019 14%
Ovdje ću spomenuti karakteristike nekih vina.
PINOT sivi 2025 13.5% alkohola je kristalno bistro vino viže zeleno žute nego li ružičaste boje, koja ga karakterizira. U mirisu osjeti se breskva, marelica, jaglac, općenito žuto cvijeće, jabuka. Vino je skladno, dobro ukomponiranog alkohola i primjerenog tijela. Pinoti ove sorte su lepršavi, pitki, osvježavajući. Sve to posjeduje ovaj kojega smo probali, ali i jače tijelo. Može se piti samo, a gastronomski dobro pristaje uz većinu rižota od morskih plodova, ali i uz rakovicu, ježinca, buzare, gregadu i meso piletine.
MALVAZIJA Classic 2021 13.5% alkohola je vino pet godina staro koje je bilo u drvu (nepaljeni slavonski hrast 2 -2300 litara), a sada je na svome vrhuncu. Zlatno žute boje, kristalno bistro, miriše na zrelo žuto voće , žuto cvijeće… U ustima punoga tijela, blage paprenosti, pikantno, toplo, lijepo zaokruženo sa blagom gorčinom u after taste-u. Od jela dobro bi se upario žgvacet od junetine sa fužima ili hobotnica ispod peke.
CABERNET franc 2021 14% alkohola je rubin crvene boje, sa naglašenim aromama šumskog voća malina, ali i okusom šljive, začinskim notama papra i specifičnog biljnog karaktera – zelena paprika, ugodnih tanina. Kiseline su izražene, zaokruženi tanini. U ustima je elegantan, zreo, pitak… mogli bismo reći delikatno vino s obzirom na karakteristike, a opet jednostavno u svojoj kompleksnosti. Gastronomska preporuka biftek od boškarina. Armani su ga zasadili treći po redu u Istri nakon Fernetiča i Degrassija te su kroz godine stekli glas vinarije koja ima odličan cabernet franc.
TERAN barrique 2019 14% alkohola vino je sedam godina staro, bistro, granatno sa rubin crvenom nijansom, dobro uklopljenog alkohola i tanina. Diskretno se osjeti drvo, zrela višnja, okus čokolade, kakaa, cimeta. Elegantno vino sa svim odlikama sorte. Lugarić je za ovako snažno vino preporučio odležani ramstek sa kupinama i malinama, prstohvat gorgonzole i zapečenu palentu. Dobar tek!
I završno o porijeklu prezimena Arman. Prije više od 170 godina na ovo područje je doselio daleki predak Josef Herman koji je zasadio prvi vinograd i od tada je generacijski vinogradarstvo i prodaja vina bilo u tradiciji obitelji. Vremenom postaju Ermann, a u vrijeme Italije mijenja se prezime u Armani jedan od predaka je Giacomo da bi prisajedinjenjem Istre Jugoslaviji / Hrvatskoj došli do današnjega oblika Arman. Bili Arman ili Hermankao na početku složna obitelj Adriane (majke), Franca, Aide, olivera i Bartola(sin) gradi i radi lijepu vinsku priču u Nardučima. Nije daleko manje od 300 kilometara, to treba vidjeti, a kušaonica radi svih dana osim nedjelje od 10 do 18 sati. Živi bili pa vidjeli!
Pripremio: Vjekoslav Madunić
Foto: Marko Čolić
