Damir Radica uz Marka i Sandu Vojković modernom vinarijom Vislander odaju svojevrsni hommage svojoj baki (noni) Franki Vojković i pradjedu Juri Dorotiću.
Na Visu je oduvijek bilo loze, nažalost je u naše vrijeme ima najmanje. Tamo je autohtona sorta u svjetskim razmjerima bugava (vugava) koje ukupno na Visu i 1 ha na Braču ima oko 15 hektara. Ona je zabilježena samo tu, nije joj pronađeno srodstvo nigdje drugdje u svijetu. Vinarija ima ukupno 15 hektara u svome vlasništvu: 7 ha su plavci, na 5 ha je bugava, a na 3 ha je kuč i druge stare bijele sorte (kurtelaška,rukatac).
Vis je za Drugog svjetskog rata bio slobodna zona na koji su, skriveni aerodrom, slijetali britanski avioni. Bilo je to doba neimaštine kada je glava kuće baka Frona, jer su muški bili u oslobodilačkom ratu, morala brinuti o svima, a nije ih bilo malo. Sklapajući svojevrsni savez s Britancima u razmjeni dobara ona je davala najvrjedniju namirnicu – vino, a s druge strane je dobivala porcije vojničke hrane. Taj istiniti događaj u vinariji su iskoristili za sintagmu “Vino za život” koja odlično prezentira ono vrijeme.
I dok nam je danas vino nadopuna i užitak u ono ratno vrijeme značilo je život u doba velike oskudice. Podrum i kušaonica se nalaze u Milni. Prije opisa nekoliko vina, od ukupno devet koliko smo probali, nabrojit ću polja ili položaje na kojima dozrijevaju plavci i bugave: Tihobraće Grand cru pozicija, Milna također Grand cru, Ljubišće, Voščice i Dračevo polje.
Prezentaciju je Darko Lugarić počeo pjenušcem Komiška bonda (strana) bijela 2021 s 12 % alkohola i 6-7 g/L kiseline. Klasična metoda brut s malim ostatkom šećera. Osnovno grožđe je kuč i 15% vugave. Odležao je godinu dana, a zatim degoržiran. Pjenušac ima sve karakteristike terroira, pitak je, aromatiku je dala vugava, bademasti miris, osvježavajući, a odležavanjem će biti još bolji. Možda bi mu kvasac pojačao strukturu, ali je ovakav lepršav i svjež, upravo ono što se htjelo postići. Od hrane Lugarić uz ovaj pjenušac preporučuje rakove, škampe, tapase…
Bugava antique 2021 s 13% alkohola je puno kompleksno vino s izraženim aromama marelice, tropskog voća i badema. Kristalno bistro, sunčano žute boje. Ovdje je vino kombinirano bilo u rostfraju, a 30% u drvu u bačvama od 500 litara. Radila se kriomaceracija 3-4 sata na 4 stupnja. Također i batonaž. Osjeti se kremoznost kvasca i mali utjecaj drva.
Grožđe je brano sredinom kolovoza da bi se dobilo pitko, a dovoljno snažno južno dalmatinsko vino. Ima potencijal odležavanja 3 do 5 godina. U kuhinji bi se dobro uparilo s teletinom, hobotnicom ispod peke, ribom na gradelama.
U Dračevom polju, gdje je nastalo, je kombinacija zemlje s malo pijeska. Francem:” Vugava je interesantno vino, tipične sortnosti nije usporediva ni s jednim drugim. Ako išta na Visu treba čuvati onda je to ovo bijelo karakterno vino sa punim potencijalom sorte”.
Plavac mali Ljubišće 2018 s 13.5% alkohola nastao je na pjeskovitom tlu i nadmorskoj visini od oko 100 metara. Izraženog mirisa na makiju, dok se u okusu se osjeti ukuhana šljiva, kompot jakih tanina sa dugim završecima. Vino je bilo samo mjesec dana u drvu, a onda tri godine u boci.
Ljubišće je najnagrađivanije vino. Bilo je diskusije o iskakanju tanina – tijelo i arome su elegantni, ali treba smiriti tanine. Na kraju, opći je zaključak da bi trebalo forsirati ovaj tip plavca i položaj s kojega dolazi. A nije se zaboravilo ni na hranu ovaj puta suhe mesne prerađevine pršut, kulen, kulenova seka, a od onih s vilicom bolonjez…
Plavac mali položaj Tihobraće polje 2017 14% alkohola nastao u kraškom polju na nadmorskoj visini od 10 do 60 metara. Boja je tamno rubinska s ljubičasto smeđim odsjajem. U okusu osjeti se snažna struktura, visoki šećeri i izraženi ali usklađeni tanini.
Još uvijek ima jako lijepu kiselinu, a potencijal odležavanja je više od 5 godina. U preradi nakon vrenja vino je bilo u inoxu 3 mjeseca. Nakon toga 60 % vina je odležavalo u bačvicama od 225 litara, 25% je bilo u bačvama od 500 litara (kombinacija mađarskog i francuskog hrasta, a 15% ostaje u inoksu. Nakon vađenja iz drva ostaje još 8 mjeseci u zajedničkoj kupaži u inoxu, a punjeno u boce odležava još pola godine.
Vino se pakira pod etiketom već spomenutog dide Jure. Ovako lijepo snažno vino dobro bi se uklopilo uz poznatu pogaču od slane ribe (višku) i jaka jela poput tune i janjetine na gradelama te jela od divljači (zec), pašticada, pršut i zreli paški sir.
Završno, viški plavci imaju nježnu strukturu i isto takvu aromu sličniji su po tome plavcima sa susjednih otoka Brača i Korčule nego onima s Pelješca. Otok Vis ima veliki potencijal sortimenta i nema sumnje da će u godinama koje dolaze vinarija raditi još bolja vina, a neka od ovdje spomenutih starenjem će doživjeti svoje vrhunce.
Vinarija ima i svoju destileriju u kojoj nastaju rakije travarica i lozovača, likeri – kruškovac, rogačica i orahovica. Posebnu pozornost posvećuju svome ginu od rogača 24 Carob Gold Gin (u Rimsko doba je zlatnik solidus težio 24 sjemenke rogača. Ovdje su tvorci pića usporedili i napravili gin od 24 rogača kao što i 24 karata označavaju čisto zlato). Ali tu je i aperitivno piće Limoncello nastalo od kore autohtonog agruma (viškog limuna punog aromatičnog ulja i ugodne gorčine).
Tekst: Vjekoslav Madunić
foto: Marko Čolić
