Ružičasta vina – Rosé

Većina roze vina proizvodi se od crvenog grožđa, mada postoji mogućnost dobivanja i jednostavnim miješanjem (kupažiranjem) crvenog i bijelog vina (Australija, Južna Amerika), a sorte koje se najčešće koriste za proizvodnju su pinot noir, syrah, grenache, merlot, malbec, game, cabernet sauvignon, tempranillo, sangiovese i zinfandel.

Izbor sorti uglavnom ovisi od regije iz koje dolaze vina, tako da Španjolci vole koristiti tempranillo i garnachu, kod Talijana je naravno sangiovese najzastupljeniji, Amerikanci često koriste zinfandel, njima inače omiljenu sortu, dok se kod nas koriste prokupac, game, cabernet sauvignon, ili odnedavno i muskat hamburg.

Sama boja roze vina može varirati od svjetle, nježne ružičaste boje pa sve do svjetlorubina, crvenkaste nijanse. Boja, kao i naravno arome umnogome ovise od sorte od koje se dobija vino, kao i od vremena koje sok provede u kontaktu sa pokožicama grožđa. Tradicionalan način pripreme podrazumijeva da se crveno grožđe ostavi u kontaktu sa sokom kratko vrijeme, a što je ono kraće, to će i boja vina biti svetlija i nježnija. Roze vina mogu biti slatka, polusuha ili potpuno suha, što je uglavnom i stil većine europskih rozea.

U proizvodnji pjenušavih roze vina i šampanjaca tradicionalno se koristi kupaža bijelih i crvenih sorti. Aromatski kompleks ovih vina vrlo je raznovrstan i varira u ovisnosti od sorte i podneblja – od divnih voćnih aroma jagoda, malina, trešnje i ribizle, dok se citrusne arome i arome lubenice dosta često sreću. Osim voćnog mirisa prilično je izražen i cvjetni trag, koji može donijeti autentičnu notu ljubičice, ruže i ciklame.

Ove arome mogu biti i jako ozbiljne i kompleksne kad su u pitanju neki veliki šampanjci, poput Dom Perignon rosea, La Grande Dame rose, Kristal rose i Krug rose. Ova vina posljednjih godina doživljavaju u svijetu pravu renesansu i sve su popularnija i traženija. Od nekada ne tako cijenjenih vina dospjela su do statusnog simbola i „most wanted“ imidža.

Osim pjenušavaca, i obična roze vina svakog dana dobijaju na popularnosti, prije svega zahvaljujući svojoj jednostavnosti, obilju lepršavih aroma i neodoljivom šarmu. Upravo zbog toga ova vina i ruše tabue i takozvane vinske zakone koji su stoljećima bili nedodirljivi. Tako ćete, recimo, sve češće u svjetskim metropolama vidjeti mlade ljude kako uživaju u čaši rozea sa pregršt mrvljenog leda u čaši, što lijepo prikazuje taj čudesan proboj roze vina od standardnih trpeza do terasa kafića, noćnih klubova i svih onih mjesta na kojima ranije niste mogli često vidijeti ljude kako uživaju u vinu. Baš u tom pravcu krenula je i marketinška kampanja vinarije Gallo, pod sloganom „Rose on the Rocks“, a koja upravo predstavlja tu lakoću i jednostavnost konzumiranja vina.

Roze je idealno vino za proljetno i ljetnje uživanje, i kao aperitiv, i uz lagane salate, predjela, deserte. Savršeno je i kad ste na nekom neobaveznom izletu, jer u sebi objedinjuje lagano tijelo i delikatne arome na paleu.

Važno je takođe da se, osim popularnosti, popravlja i imidž roze vina koja su ranije često, a naročito kod nas, shvaćana kao jeftina i nekvalitetna. Danas smo svjedoci sve kvalitetnijih i kompleksnijih rozea, kako onih koji dolaze iz svijeta, tako i onih koje proizvode naših vinari. Dodatna kvaliteta rozea je i to što jako kvalitetna vina ovog tipa možemo sebi priuštiti za relativno malo novca – roze vina danas se mogu uvrstiti u kategoriju „value for money“.

Definicija:

(rosé, ruso vino),ružičast, kod nas najčešće oznaka za ružičasto-crvenkasta, a rjeđe i za ružičasto rubinskocrvena vina. Istom oznakom se obilježavaju mirna, ali i pjenušava vina. Prema ZOV-u (NN 96/03. čl. 28) zabranjeno je miješati bijela vina s crnim vinima radi dobivanja ružičastih.

Izvor: Vinipedia

Ružičasta vina (ružice, rose vina ili opoli u Dalmaciji) oduvijek su bila obljubljena kod dobrih poznavalaca. Takva su vina po boji bliže crnima a po okusu bijelim vinima.

Boja ružičastih vina kreće se od vrlo svijetle do tamnije ružičaste, što ovisi od sorte grožđa i načina proizvodnje. Najsvjetlije ružice dobivaju se preradom crnog grožđa na način uobičajen za bijelo vino. Grožđe se mulja, cijedi, tiješti i zatim mošt provrije odvojen od komine. Intenzivnija boja ružičastih vina postiže se sljedećim načinom: grožđe se mulja uz obavezno odvajanje peteljkovine, sumpori sa 10-20 g/hl kalijevog metabisulfita ili 1,0-2,0 dl/hl sumporaste kiseline, masulj dobro izmiješa i prebacuje u kacu ili badanj. Što je boja grožđa intenzivnija, vrijeme držanja na komini bit će kraće. U Dalmaciji se najbolji opoli proizvode od sorata Plavac mali tako da na komini stoje svega 24 sata.

Ružičasta se vina proizvode i miješanjem crnih i bijelih sorata grožđa još u vinogradu, tako se mošt ostavlja na komini 3 i više dana. Takva su vina po okusu bliža crnim vinima.

Izvor: http://www.vinogradarstvo.com