Banane sadrže prirodne šećere koji daju trenutne, podržavajuće, krepke i hranjive količine energije. Istraživanja su pokazala da konzumacija samo dvije banane dnevno osigurava energiju dovoljnu za 90-minutni naporan rad.
Nije dakle, čudo, da se banana smatra voćem br.1 kod vodećih svjetskih atletičara.Banana nam pomaže da ostanemo u dobroj formi. Može nam pomoći u prevladavanju ili sprječavanju znatnog broja bolesti i stanja postajući tako sastavni dio naše dnevne prehrane.
Banane mogu prevenirati ili ublažiti niz zdravstvenih problema kao što su:
Depresija:
Prema nedavnom istraživanju provedenom među ljudima koji pate od depresije, mnogi od njih osjećali su se znatno bolje nakon što su pojeli bananu. Banana sadrži tryptophan, vrstu bjelančevine koju tijelo pretvara u serotonin koji je poznat po tome da nas opušta, poboljšava nam raspoloženje i općenito se osjećamo sretnijima.
PMS:
Vitamin B6 koji se nalazi u banani regulira razinu glukoze u krvi koja utječe na naše raspoloženje.
Mogu spriječiti ili ublažiti anemiju:
Banana je bogata željezom i može potaknuti stvaranje hemoglobina u krvi i tako pomoći kod nekih slučajeva anemije.
Reguliraju krvni tlak:
Ovo jedinstveno tropsko voće izrazito je bogato kalijem, a sadrži malo soli što ovo voće čini savršenim kod problema sa krvnim tlakom. Administracija za lijekove i hranu u SAD-u upravo je dopustila da industrija banana izda službena priopćenja da je banana voće koje ima sposobnost smanjivanja rizika povišenog krvnog tlaka i moždanog udara.
Povoljno djeluju na mozak:
Dvjestotinjak je studenata jedne škole (Twickenham school), kao pomoć kod ispita, za doručak, u pauzi, te za ručak uzimalo banane kako bi poboljšali sposobnost mozga.Istraživanja su pokazala da ovo voće, bogato kalijem, može pomoći učenicima da budu pažljiviji i koncentriraniji.
Smanjuju opstipaciju:
Banana sadrži vlakna. Kada ih uključimo u prehranu pomažu nam uspostaviti normalnu funkciju stolice kao i prevladavanje tog problema, bez uzimanja laksativa.
Ublažavaju mamurluk:
Jedan od najbržih načina prevladavanja mamurluka je spravljanje milkshake-a zaslađenog medom. Banana umiruje želudac i uz pomoć meda, gradi potrošene razine šećera u krvi, a mlijeko hidrira i blagotvorno djeluje na cijelo tijelo.
Ublažavaju žgaravicu:
Banana stvara prirodni učinak protiv kiselina u tijelu, stoga ukoliko patite od žgaravice, pokušajte pojesti bananu za olakšanje simptoma. Provjereno: jedna banana ujutro odmah nakon buđenja!
Ublažavaju jutarnje mučnine:
Uzimanje banana između obroka pomaže u održavanju razine šećera u krvi, a time i izbjegavanju jutarnje mučnine. (radi različitih razloga npr. teška hrana, previše hrane i pića, trudnoća itd.)
Izvrsno djeluju na živčani sustav:
Banane sadrže visoke količine B vitamina koji pomaže smirivanju živčanog sustava.
Pomažu u borbi protiv pretilosti:
Imate prekomjernu težinu, a na poslu ste? Studije, provedene na Institutu za psihologiju u Austriji, su pokazale da pritisak na poslu vodi do pre-natrpavanja čokoladom i grickalicama. Promatranjem 5000 bolničkih pacijenata istraživači su zaključili da su najdeblji pacijenti radili na poslovima na kojima su bili izloženi velikom pritisku. Izvještaj zaključuje: da bismo izbjegli želju za pre-natrpavanjem slatkišima, trebali bismo kontrolirati razinu šećera u krvi tako da svaka dva sata prezalogajimo hranu koja je bogata ugljikohidratima. Također nutricionisti preporučuju banane iz jednostavnog razloga: 1 banana ima 80-10 kcal, a najbolje je jesti bananu u kombinaciji s orašastim plodovima (npr.1 banana i par oraha izvrstan su nutrijent i daju vrijeme osjećaj sitosti – a unos kcal je najviše 150!)
Pomaže kod bolesnika koji imaju problem sa čirom i gastritisom:
Banana se koristi kao hrana kod poremećaja rada crijeva zbog svog mekog sastava i glatkoće. Ona je jedino sirovo voće koje se može uzimati bez posljedica kod kroničnih bolesti. Banana, također, neutralizira prejaku kiselinu i smanjuje nadraženost oblažući unutrašnjost želuca.
Mogu kontrolirati temperaturu:
Mnoge druge kulture banane smatraju voćem koje “hladi” i koje može sniziti kako fizičku tako i emocionalnu temperaturu trudnica. Na Tajlandu, npr. trudnice jedu banane kako bi osigurale da se dijete rodi sa nižom temperaturom.
Pomažu kod odluke o prestanku pušenja:
Banane mogu pomoći kod odvikavanja od pušenja. Vitamini B6 i B12, kalij i magnezij, koji se nalaze u bananama, pomažu u oporavku tijela od učinaka povlačenja nikotina.
Ublažavaju stres:
Kalij je vitalni mineral koji pomaže u normaliziranju otkucaja srca, šalje kisik u mozak i regulira količinu vode u tijelu. Kada smo pod stresom, naš se metabolizam ubrzava i tako se smanjuje razina kalija. Ravnotežu možemo vratiti uz pomoć zalogaja bogatog kalijem – banane!
Mogu smanjiti rizik od srčanog udara:
Prema istraživanjima, objavljenim u New England Journal of Medicine, uzimanje banana u svakodnevnoj prehrani, može smanjiti rizik od nastajanja udara za gotovo 40%! (upravo iz razloga što imaju visok sadržaj kalija koji je najvažniji mineral u radu srčanog mišića)
Mogu liječiti bradavice:
Ljudi, okrenuti prirodnim metodama liječenja, će vam reći da ukoliko želite maknuti bradavice, uzmete komadić kore od banane, stavite ga na bradavicu (sa žutom stranom okrenutom gore). Tako okrenutu koru banane držite flasterom ili kirurškim zavojem na bradavici!
Zaključak
Dakle, banana zaista jest prirodan lijek za mnoge bolesti. Ako je uspoređujete sa jabukom, ima četiri puta više bjelančevina, dva puta više ugljikohidrata, tri puta više fosfora, pet puta više vitamina A i željeza, i dvostruko više ostalih minerala i vitamina. Bogata je kalijem i jedna je od najukusnijih vrsta voća. Možda je došlo vrijeme da se promijeni poznata fraza kako bismo mogli reći: “Jedna banana dnevno čini nas zdravima.”
Izvor: Udruga za prevenciju prekomjerne težine
Iz tropske su biljne porodice, koja se sastoji od tri roda (Musa, Musella i Ensete) koja rađa jestivi ili nejestivi plod (zavisi do vrste) koji se može koristi za ishranu ljudi i životinja. Biljka Banana se uzgaja za hranu, kao i ukrasna vrtna ili sobna biljka. Banana je četvrta biljka u svijetu prema upotrebi za prehranu (nakon riže, pšenice i kukuruza). Potječe iz Jugoistočne Azije, ali raste u svim tropskim dijelovima svijeta (Južna i Jugoistočna Azija, najveći dio Afrike te Srednja i najveći dio Južne Amerike).
Banana ima zeljastu stabljiku koja postupno prelazi u drvenastu. Visina joj varira od 2 do 9 m (ovisno o vrsti). Plodovi su joj najčešće duguljasti s ili bez sjemenja (ovisno o vrsti), najćešće žućkasti kad sazriju, kod nekih vrsta mogu bit i tamno ružičasti (Musa Velutina) i crveni. Rastu u obliku karakterističnih busenova. Razmnožavaju se ili isključivo iz sjemena (Rod Ensete) ili i iz sjemena i nadzemnih izdanaka (Rod Musa i Musella), mnoge sorte nastale umjetnom sekekcijom daju plodove bez sjemenki koji su bogati vitaminima A, B6 i C. Većinom se jedu sirovi, dok se nedozreli plodovi melju u brašno. Jestive plodove daju banane iz roda Musa. Rod Musa sadrži preko 50 različitih vrsta banana (od kojih neke daju jestive a neke nejestive, bezukusne, brašnaste plodove pune sjemena). Postoji također i jako puno sorti od svake vrste, te hibrida između vrsta.
Banane su se u Jugoistočnoj Aziji koristile još u prapovijesti. Prvi Europljani koji su ih sreli su bili vojnici Aleksandra Makedonskog u Indiji. U Africi su ih proširili Arapi te europski kolonisti (Španjolci, Portugalci i Englezi) koji su ju donijeli u Južnu Ameriku. Najveći današnji proizvođači su Indija, Brazil i Kina. U Ekvadoru i Kostarici banane čine glavninu izvoza.
Razne vrste banana gaje se kao ukrasne biljke. Najotpornija na hladnoću vrsta banane koja se i gaji kao ukrasna biljka u vrtu je Musa Basjoo. Njeni plodovi nisu jestivi (brašnasti su i puni sjemenki). A može uz zaštitu preživjeti temperature do -23°C.
Izvor: Wikipedia
