7 smrtonosnih osnovnih namirnica

Takvo je obilje doprinijelo postavljanju temelja za mnoge bolesti: koronarne bolesti, moždanog udara, visokog krvnog pritisaka, artritisa, šećerne bolesti odraslih – dijabetes, pretilosti i mnogih vrsta raka.

Ove su bolesti krive za tri četvrtine smrtnih slučajeva u razvijenim zemljama. One su povezane sa životnim navikama, a posebno s načinom prehrane.

Prehrana kao uzrok bolesti?

Da li se možda tu misli na pesticide i konzervanse? To možda zvuči nevjerojatno, ali pesticidi i konzervansi se ne nalaze na listi najgorih prijestupnika!

U nastavku izlažemo popis mnogo ozbiljnijih krivaca:

1. Šećer

Nacionalni istraživački savjet SAD-a izvještava da mnogi ljudi uzimaju do 20 posto dnevnog unosa kalorija iz prerađenih šećera i sladila. Takvi šećeri su prazne, gole kalorije, budući da su lišeni vlakana i hranjivih tvari. Zbog svoje velike kaloričnosti oni su vrlo pogodni za poticanje pretilosti.

2. Rafinirane namirnice

Nekad se smatralo da su rafinirane namirnice dobre jer su iz njih uklonjeni nepotrebni grubi sastojci. Danas znamo kako su vlakna i te kako dragocjena i potrebna jer nas čuvaju od nekih vrsta raka, stabiliziraju šećer i kolesterol u krvi, pomažu nam pri održavanju normalne tjelesne težine i smanjuju pojavu smetnji u probavnom sustavu poput žučnih kamenaca, hemoroida, divertikulitisa i zatvora.

3. Sol

Većina stanovnika zapadnih zemalja uzima 10 do 20 grama (dvije do četiri čajne žličice) soli dnevno. To je mnogo više od stvarne potrebe tijela i ta količina soli uvelike opterećuje organizam doprinoseći razvoju visokog krvnog tlaka, raznih srčanih problema kao i nekih bubrežnih bolesti.

4. Masnoće

Većina ljudi nije svjesna da svakodnevno preko masnoća unosi prosječno 37 posto kalorija. To je mnogo više nego što organizam može rutinski preraditi. Zbog toga dolazi do štetnih posljedica kao što su začepljenje krvnih žila, impotencije, oštećenje srca i mozga. Prehrana zasićena masnoćama također doprinosi prekomjernoj tjelesnoj težini, pojavi dijebetesa tipa II i određenih vrsta raka.

5. Bjelančevine

Jelovnik bogat mesom i drugim proizvodima životinjskog podrijetla nudi više bjelančevina, masnoća i kolesterola nego što ih organizam može iskoristiti. Ljudi u zapadnim zemljama uzimaju dva do tri puta veću količinu bjelančevina od preporučenih vrijednosti. Znanstvenici danas znaju da je to štetno i da bi smanjenje unosa bjelančevina kao i masnoća bitno poboljšalo zdravlje i potaknulo dugovječnost.

6. Napitci

Djeca i odrasli ljudi rijetko piju vodu. Umjesto toga, svakog se dana popiju nebrojene litre gaziranih pića, piva, vina, crne kave, crnih čajeva i sokova. Budući da većina ovih pića obiluje kalorijama (iz šećera i alkohola), ona mogu nepovoljno djelovati na razinu šećera u krvi i obezvrijediti napore uložene u kontroli tjelesne težine. Kofein, fosfati i druge kemikalije iz različitih napitaka dodatna su opasnost po zdravlje.

7. Grickalice

Prava, prirodna i zdrava hrana zamijenjena je namirnicama umjetnih okusa koje nadražuju i zadovoljavaju izopačeni okus. Osobe svih uzrasta teže za nezdravim grickalicama koje se nude učenicima, studentima, radnicima, a ponekad čak i bolesnicima. Tijekom radnog vremena, pauza za kavu, bombona ili čokoladica uobičajena je navika, ai kod kuće se stalno nešto gricka. Dobro i kvalitetno pripremljeni obiteljski obroci danas su pravi izuzetak. Takvo jedenje između obroka remeti probavu, preopterećuje želudac i česti je uzrok oteknutosti i loše probave.

Postoji li uopće nešto sigurno za jelo? Naravno!

Sjetite se voća; stotine različitih plodova zadivljujućih boja, raznovrsnog sastava i obilja okusa. Poslužite se povrćem, salatama, krumpirom. Uključite u svoj jelovnik mahunarke – sve vrste mahunarki, leća, bob, slanutak – mnoštvo oblika, boja i okusa. Ne zaboravite na žitarice – osnovnu namirnicu pravilne prehrane i zlatni rudnik ukusne i zdrave hrane.

Prehrana s raznolikim biljnim namirnicama pružit će organizmu svu potrebnu masnoću, bjelančevine, biljna vlakna, ugljikohidrate i druge potrebne hranjive sastojke. Ona je, ekološki gledajući, prikladna i najprihvatljivija, a ukoliko se dobro isplanira, može smanjiti materijalne troškove i izdatke za hranu ponekad i za polovicu.

Ali ono što je najbolje jeste njeno svojstvo da usporava i često spriječava pojavu većine smrtonosnih bolesti suvremenog svijeta. Upotrebom namirnica biljnog podrijekla bogatih vlaknima možete jesti veće količine hrane bez bojazni od taloženja nepotrebnih kilograma i uživati ​​u dobrom zdravlju i vitalnosti.

Izvor: Atma.hr

Posjetite i pretplatite se na naš kanal

RECEPTI, SAVJETI, DOGAĐANJA I ZANIMLJIVOSTIspot_img

Pročitajte još i ovo...

Povezani članci