Ozbiljnom proizvođaču koji drži to toga da ga cijene posve je jasno: kad je vino gotovo i spremno za bocu, ako u išta u što treba ulagati, to je – ČEP!
Može se imati atraktivna butelja, krasna etiketa, ali ako čep nije na razini – izgubilo se unaprijed!
Vrhunsko vino zahtijeva vrhunski čep. Iako na tržištu danas postoje jeftiniji i za upotrebu jednostavniji plastični čepovi, te aluminijski navojni zatvarači, ozbiljnija vina svakako traže vrhunski pluteni čep.
Pluteni čep koristi se za zatvaranje boca od kraja 17. stoljeća.
Prednosti pluta mnoge su. Najvažnija je svakako ta da ono omogućuje vinu da diše. Zatvoreno plastikom ili aluminijem, vino ne
dobiva kisik i drukčije se razvija od onoga pod plutenim čepom. Nadalje, tu je, barem donekle, i ekološki aspekt.
“KVALITETNIJIM TAMNIČAREM do -KVALITETNIJEG ZATOČENIKA!”
Pluteni čepovi proizvode se od kore hrasta plutnjaka. Zbog toga ih je moguće reciklirati, oni ne zagađuju okoliš. Prema istraživanju koje je 2008. godine provela tvrtka Price Waters Coopers, a prema ISO standardima, pluto je za prirodu devet puta manje štetno nego plastika, te čak 22 puta manje nego aluminij! Treća, također važna prednost plutenog čepa je u dojmu koji on ostavlja. Kod dobrog vina bitan je cijeli doživljaj koji uključuje i ritual otvaranja boce i posluživanja vina. Izvlačenje čepa vadičepom svakako ima u tome svoju ulogu.
Mana plutenog čepa mogućnost je prisustva kemijskog spoja TCA (trichloroanisole) kao posljedice bakterijskog djelovanja, riječ je o pojavi da vino daje po čepu. Različiti su razlozi toga problema, od pojave u samoj kori drveta, preko propusta u preradi pa sve do loših uvjeta čuvanja u podrumu. Ipak, raznim tehnologijama učestalost ovog problema svedena je na minimum, te kod kvalitetnijih čepova ona iznosi manje od jedan posto.
Šume hrasta plutnjaka nalaze se najvećim dijelom na jugozapadu Europe i sjeveru Afrike, a čak 50 posto ih je u Portugalu. I
u Hrvatskoj postoji nešto stabala, najviše u šumama u okolici Pule, ali se ona ne koriste za izradu čepova.
KAD JE VINO SPREMNO ZA BOCU, AKO IŠTA U ŠTO TREBA ULAGATI TO JE – ČEP!
Proces izrade počinje skidanjem kore sa drveta. Tek nakon 25 godina od sadnje kora je dovoljno debela da bi zadovoljila potrebne uvjete, nakon toga nova berba je svakih devet do 10 godina. Važno je napomenuti da se prve dvije berbe koriste samo za čepove lošije kvalitete, znači da je potrebno gotovo 50 godina da se dobije kora koju je moguće iskoristiti za izradu visokokvalitetnih čepova. Životni vijek svakog hrasta maksimalno je 250 godina.
Rich Xiberta – najpopularnija u Hrvatskoj
Kore se skupljaju i odvoze u tvornice gdje se nizom analiza i procesa odabiru samo najkvalitetniji primjerci koji će u konačnici dati gotov proizvod, odnosno čep spreman za upotrebu. Prva selekcija počinje već u šumi, par mjeseci prije berbe, kad se skidaju uzorci kore i provjeravaju u labaratoriju kako bi se odabrala samo najkvalitetnija kora. U tvornici slijedi vizualna selekcija, odbacuju se primjerci sa prevelikim porama te se oni kasnije melju i upotrebljavaju za čepove niže kvalitete, aglomerirane i mikroaglomerirane. Među izabranim uzorcima još se jednom u laboratoriju obavljaju konačna analiza i završni odabir.
Na hrvatskom tržištu mogu se naći pluteni čepovi nekoliko proizvođača.
Najpopularniji su oni španjolskog proizvođača Rich Xiberta iz Katalonije, a koje uvozi tvrtka Miva – Mohor trgovina iz Zagreba. Pokrivaju 35 do 40 posto ukupne potrošnje u Hrvatskoj, a njihov čep koristi većina najpoznatijih hrvatskih vinara među kojima su Adžić, Krauthaker, Istravino, Kozlović, Coronica, Enjingi, Kutjevački podrumi, Iločki podrumi i mnogi drugi. Čepove RX koristi i naš proslavljeni vinar Miljenko Grgić, kako na vinima koje proizvodi u Hrvatskoj tako i na onima proizvedenim na njegovom američkom imanju u Californiji, Grgich Hills Estate.
S godinama se posao znatno proširio te tvrtka danas ima svoje tvornice na čak četiri kontinenta, osim u Španjolskoj, tvornice su i u Francuskoj, Južnoafričkoj Republici, Čileu, Argentini i SAD-u. Rich Xiberta osnovana je 1871. kao mali obiteljski biznis kojega je pokrenuo Josep Rich Vilallonga.
Ukupna godišnja proizvodnja prelazi 120 milijuna čepova. Španjolci iznimnu pažnju posvećuju kvaliteti. Svaki čep prolazi desetak raznih procesa i analiza prije isporuke. Takva politika rezultirala je velikim brojem zadovoljnih kupaca u cijelom svijetu.
Između mnogih priznanja koja je dosad dobila, Rich Xiberta posebno je ponosna na certifikat FSC (Forest Stewardship Council). Riječ je o certifikatu koji je utemeljen 1993. u Kanadi, a sa ciljem nagrađivanja kompanija koje posebnu pozornost
posvećuju zaštiti šuma i prirode. RX je prva katalonska tvornica čepova koja je dobila to priznanje.
Više informacija o čepovima Rich Xiberta možete pronaći na službenim stranicama: www.rxgroup.com ili na stranici uvoznika: www.mohortrgovina.hr
Izvor: http://www.svijetucasi.com
Tehnologija grabi divovskim koracima. Često na dobrobit čovjeka, a najviše na njegovu štetu. Tako je, nažalost, ostavila traga i u proizvodnji vina.
Zamislite, konzument ste vina koje su vaša osjetila ocijenila kao vama vrhunsko. Priuštite si povremeno uživanje ispijanja “vašeg” vina u dvoje. Sve je u redu dok jednom umjesto plutenog čepa ne otkrijete plastični ili gumeni ili čep tko zna od čega.
Užas! Katastrofa! Pokvareno veče! A zbog čega? Zbog čepa!
Pravi proizvođač vina, unatoč nestašici pluta na svjetskom tržištu, uvijek će pronaći odgovarajuće čepove, jer neće dopustiti da njegovo vino truli pod gumenim čepom. A jeste li znali?
Pluto, kora hrasta, koristi se za zatvaranje vinskih boca već više stoljeća. Pluto ima posebnu sačastu staničnu strukturu. Stanica je zatvorena i ispunjena zrakom i potpuno odvojena od druge. I to je razlog nepotopivosti i upijanja tekućine. Izvrstan je izolator, a sadrži prirodnu tvar suberin koja spriječava truljenje. Naravno da čepova ima različite kvalitete i što je čep na vašem vinu kvalitetniji, sigurno je i vino kvalitetnije. Kad se kaže kvalitetan čep, misli se na onaj koji nema uzdužne pukotine i rupe.
Izvor: VelikaKuhinja
