Posjetili smo Etnološki centar baranjske baštine koji prikazuje bogatstvo povijesti, kulture i tradicije ovog divnog kraja.
Taman ususret fašniku, koji će se održati 17. veljače u Baranjskom Petrovom Selu, razveselila nas je vijest o tome kako su baranjske buše – tradicionalne strašne maske, slične onima kvarnerskih zvončara – zajedno sa baranjskim pokladnim običajima zaštićene kao nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske.
Buše, navodno, ishodište vuku iz vremena turskih bitaka. Prema predajama, stanovništvo se odijevanjem u ovčju kožu i maske s rogovima izrađenima od vrbinog drveta nastojalo zaštititi od opasnog neprijatelja. Pokladna tradicija od tada pa do danas prekinuta je jedino za vrijeme Domovinskog rata.
Baranjski šokački vez zaštićen je na isti način još 2021. godine, a danas imamo deset nositelja liste. Više o tome doznali smo u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru.
„Među nositeljima je i jedan pripadnik snažnijeg spola, Pavo Franjin, koji radi na svom tkalačkom stanu i izrađuje nošnje, a ima i svog nasljednika, tridesetogodišnjeg Filipa Golubovog Cara.“ – ispričala nam je voditeljica centra Jasmina Doboš. Među deset nositelja je i osnovna škola Draž u kojoj se tradicionalni baranjski običaji njeguju kao izvannastavna aktivnost. Djeca osnovnoškolskog uzrasta tako uče izrađivati baranjski vez na način na koji su to radile njihove bake i prabake.
U Etnološkom centru baranjske baštine možete razgledati interesantan stalni postav koji će vas odvesti u daleku prošlost baranjske kulture i običaja. Upoznat ćete stare tradicijske alate, vidjeti prekrasnu odjeću i obuću, nakit, posuđe, škrinjice…zapravo kompletnu materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu etničkih skupina na prostoru Baranje od kraja 19. do polovice 20. stoljeća. Postav karakterizira i neraskidiva veza Baranjaca s prirodom pa se tako mogu vidjeti i brojni prikazi prirodnih ljepota ovog kraja. Sve to vrijedno je divljenja i posjeta ovom centru. Naravno, ovdje se održavaju i brojne radionice, edukacije, posjeti školaraca te mnoge druge izložbe i događaji.
Jasmina Doboš nam je istaknula da u Belom Manastiru postoji i stari vinski podrum u vlasništvu Milana Dvornića – samoukog slikara, vinara i etnografa – velikog ljubitelja baranjskih običaja i tradicije – te je upravo zbog toga podrum prava mala etno-zbirka u kojoj je zadržano sjećanje na to kako se vino proizvodilo davnih dana. U malim količinama Dvornić vinificira sortu kadarku, koja je autohtona u Vojvodini, ali je nekada bila široko rasprostranjena na području Srijema i Baranje. Ovo je još jedna zanimljivost koju kad ste u Belom Manastiru ne propustite doživjeti.
Istražite Baranju, posjetite Etnološki centar baranjske baštine i doživite bogatu povijest ovog lijepog kraja.
Foto: Tonka Hohnjec
