Za oko 500 članova Udruge CeliVita, uglavnom osoba oboljelih od celijakije i članova njihove obitelji, ali i svima koji u prehrani izbjegavaju gluten, život s celijakijom jednostavniji je zahvaljujući Registru bezglutenskih proizvoda.
Broj članova Udruge u neprestanom je porastu – što zbog podizanja svijesti o celijakiji kao autoimunoj bolesti, što zbog sve većeg broja novodijagnosticiranih. Unatoč tome, zbog nespecifičnih simptoma poput glavobolja, anemija, bolova u trbuhu i raznih probavnih smetnji, a u ponekim slučajevima i potpunog izostanka simptoma, rijetko se pomišlja upravo na dijagnozu celijakije. Pojedina istraživanja pokazala su kako 8 od 10 oboljelih toga uopće nije svjesno, što je još uvijek čini poddijagnosticiranom bolešću.
Rješenje je naizgled jednostavno – stroga bezglutenska prehrana. No, u stvarnosti, dijagnoza celijakije u potpunosti preokreće život oboljelih, osobito djece. Planiranje obroka u vlastitom domu, u školi ili na poslu, kupnja pouzdanih bezglutenskih proizvoda (uključujući i one neprehrambene, poput kozmetičkih proizvoda ili materijala za igračke), reorganizacija kuhinjskog prostora, razna druženja, izleti ili manifestacije koje uključuju hranu, podrška okoline te neizostavan utjecaj na mentalno zdravlje pojedinca, otkriva nam nutricionist Antonio Eleršek, samo su neki od izazova s kojima se susreću oboljeli od celijakije.
Upravo tu nastupa CeliVita, osnovana 2014. godine s ciljem pružanja podrške i pomoći osobama oboljelima od celijakije. Temeljna zadaća Udruge jest rad s oboljelima kroz savjetovalište koje pomaže provesti ih kroz uistinu zahtjevan proces prelaska na bezglutensku prehranu, u potpunosti ih osamostaliti i opskrbiti svim potrebnim znanjima i vještinama.
Ako sumnjaju na celijakiju, a prije samoinicijativnog prelaska na bezglutensku prehranu (na što se posebno apelira), potrebno je javiti se svom liječniku i napraviti testiranje kako bi se celijakija potvrdila ili isključila. Osobe iz svih dijelova Hrvatske, koje dobiju dijagnozu celijakije, mogu se obratiti CeliVitii uključiti se u savjetovalište koje djeluje online i uživo u Zagrebu.
Za sve zainteresirane, tu je i Mala škola celijakije, gdje se zahvaljujući nizu stručnjaka ovoj bolesti pristupa iz svih aspekata, a radi se o nizu online predavanja koja su dostupna svima neovisno o mjestu na kojem se nalaze. Na taj način, oboljeli mogu od liječnika saznati više informacija općenito o dijagnozi i dijagnostici celijakije, uče kako čitati deklaracije prehrambenih i drugih proizvoda, nutricionisti ih vode kroz uravnoteženu bezglutensku prehranu, a imaju prilike čuti i o psihološkim aspektima bolesti, pravima oboljelih od celijakije te posebnoj organizaciji prehrane u vrtićima i školama. Osim toga, Udruga ustraje i u pokretanju sustavnih promjena kroz edukacije o uvođenju sigurnih bezglutenskih obroka i njihovoj pripremi u sigurnim uvjetima za osoblje vrtića, škola te kontinuiranu komunikaciju s nadležnim ministarstvima.
Pokretanje Registra bezglutenskih proizvoda
Najvažniji saveznik i neizostavni alat u provedbi bezglutenske prehrane oboljelima svakako je CeliVitin Registar bezglutenskih proizvoda, koji na jednom mjestu okuplja velik broj proizvoda bez glutena sigurnih za konzumaciju kod osoba oboljelih od celijakije, ali i intolerancije na gluten i alergije na pšenicu. Osim što je jedinstven u ovom dijelu Europe, Registar je također besplatan, dostupanu obliku web aplikacije i kontinuirano se ažurira kako bi u svakom trenutku sadržavao najnovije podatke.
Iako je prilagođen za hrvatsko tržište, oko 25 % korisnika koji se služe Registrom dolazi iz okolnih zemalja regije. U trenutku objave ovoga članka, u Registru se nalaze 1182 proizvoda – od brašna, tjestenina, smrznutih ili konzerviranih proizvoda, do gotovih jela – kojima na dnevnoj bazi pristupa 200-tinjak korisnika. Svaki od njih nosi oznaku „bez glutena“, međunarodno prepoznat znak prekriženog klasa, ili dolazi s posebnom izjavom proizvođača kojom se jamči da je proizvod siguran za konzumaciju osobama na bezglutenskoj prehrani.
Ono što predstavlja rizik kad je u pitanju gluten u prehrambenim proizvodima jest kontaminacija tijekom procesa prerade – primjerice, bilo da se određeni proizvod prerađuje u blizini drugog proizvoda koji sadrži gluten ili on slučajno dospije u hranu tijekom proizvodnje, on ne mora biti naveden na deklaraciji, a može predstavljati ozbiljan problem za osobe s celijakijom. Budući da svaki, pa i najmanji unos glutena može izazvati aktivnu imunološku reakciju i dovesti do oštećenja tkiva tankog crijeva, čak i bez zamjetnih simptoma, strogom se bezglutenskom prehranom nastoji u potpunosti „ugasiti“ imunološku reakciju. Na taj način već se nakon par mjeseci značajno povlače simptomi, pospješuje se oporavak tkiva i sprječavaju komplikacije celijakije koje u najtežim slučajevima mogu biti i maligne.
Vrijednost ovakvog projekta do sad su prepoznale 63tisuće korisnika i, kako otkriva mlada nutricionistica Udruge CeliVita Dorotea Valentić, njihovo oduševljenje ne izostaje.
Osim prilikom planiranja kupnje, prednost Registra je što korisnici na licu mjesta (primjerice, u trgovini) jednostavnom pretragom mogu provjeriti je li proizvod kojeg namjeravaju kupiti siguran za konzumaciju. Naravno, mogu ga koristiti i članovi obitelji i prijatelji oboljelih, institucije poput vrtića i škola, restorani koji nude bezglutenske obroke i, zapravo, bilo tko tko želi pripremiti obrok bez glutena.
Osim potrošača, i proizvođači bezglutenskih proizvoda uživaju prednosti Registra –imaju priliku široj publici približiti svoje proizvode, proširiti tržište i steći povjerenje potrošača garantirajući da je njihov proizvod siguran za konzumaciju. Pritom postoji i opcija sponzorske suradnje s Udrugom CeliVita, gdje osim dodatka njihovih proizvoda u Registar, mogu sudjelovati i u radu Udruge i time postati dio događaja koji se u sklopu Udruge organiziraju.
Registru se do sad pridružilo ukupno 26 partnera, a taj broj neprestano raste, kao i broj registriranih korisnika kojih je trenutno oko 200. Njihova je prednost što mogu spremati proizvode na listu omiljenih ili listu za kupnju, među prvima saznati ukoliko je došlo do promjena ili uklanjanja proizvoda iz Registra, a važno je istaknuti kako je registracija neovisna o članstvu u Udruzi.
Brojne aktivnosti za članove i sve zainteresirane
Dani otvorenih vrata, druženja Sekcije mladih, kulinarske i druge radionice samo su neke od aktivnosti koje Udruga Celivita redovito organizira.
Ako ste prošle godine posjetili Weekend Food Festival u Rovinju, velika je vjerojatnost da ste naišli na predstavnike Udruge, imali prilike upoznati se s bezglutenskim proizvodima (a neke od njih i degustirati) i poslušati panel raspravu o bezglutenskoj prehrani, a planovi za ovogodišnje izdanje Festivala već su spremni.
Nešto kasnije, u svibnju, povodom mjeseca svjesnosti o celijakiji, na Trgu bana Jelačića u Zagrebu održat će se javnozdravstvena akcija pod nazivom „Ni u tragovima“, kojom se nastoji podići svijest o ovoj i dalje nedovoljno dijagnosticiranoj bolesti i ukazati na potrebu za sustavnim promjenama kad je u pitanju prehrana bez glutena. Posjetitelji će se tako moći upoznati s procesom i izazovima pripreme hrane bez glutena, a moći će i probati proizvode iz Registra bezglutenskih proizvoda.
Priliku za slavljem uspjeha Udruge i Registra bezglutenskih proizvoda, kojih je svake godine sve više, predstavlja Večer bez glutena, svečani događaj koji okuplja sve sudionike bezglutenskog „sektora“ – od proizvođača, do onih koji pripremaju i poslužuju hranu, ali i svih stručnjaka koji im na tom putu pružaju podršku.
Iako se Registar bezglutenskih proizvoda, brojni projekti i javno zdravstvene akcije ističu kao značajna postignuća udruge, za Antonija i Doroteu najveći je uspjeh provesti osobu oboljelu od celijakije kroz proces usvajanja i privikavanja na prehranu, ali i život bez glutena, sve do trenutka kad se njihovo zdravstveno stanje, uz strogu bezglutensku prehranu, ne razlikuje od ostalih zdravih pojedinaca. Za kraj, pozivaju sve zainteresirane na korištenje Registra, čime pružaju podršku i daju svoj doprinos podizanju svijesti o celijakiji i potrebi za kontinuiranim unaprjeđenjem bezglutenske „scene“ u Republici Hrvatskoj.
Tekst: Katja Radolović
ilustracije: Udruga CeliVita
