Održana najava festivala Prosecco Days – poslovni sajam koji povezuje talijansku i hrvatsku vinsku scenu!

Ako je zaključiti po onome što smo probali, predstojeći Festival bit će prava poslastica za zagrepčane i goste našega grada. Ovaj vinski, pjenušavi brend poznat u cijelome svijetu u svojim najboljim danima prodavao se u brojci od 500 milijuna boca!

Ove vruće srijede, sklonište smo pronašli u lijepom atriju restorana Muzej gdje je bila uvodna konferencija za medije povodom sajma Prosecco Days, koji je zakazan za 13. i 14, listopada u hotelu Westin. Edukativnoj tiskovnoj konferenciji, kako ju je nazvala organizatorica Irena Lučić, nazočili su između ostalih veleposlanik Republike Italije Pierfrancesco Sacci, Andrea Perkov direktorica Talijansko hrvatske gospodarske komore i ZOOM vezom Luca Giavi direktor konzorcija proizvođača Prosecca DOC.


Okrećem se našemu doživljaju ovog izvorno talijanskog pjenušca pa ću spomenuti samo jedan podatak iz nastanka ovog ružičastog pića – dobiva se iz sorte Glera redovito u postotku od 85, a oko 15% od sorte Pinota crnog. Proizvodnja Prosecca ograničena je na ukupno devet provincija iz regija Veneto i Friuli-Venezia-Giulia. Prosecco je lagano pjenušavo vino u rasponu od 10.5 do 12.5% alkohola idealno za piće u razdoblju godine u kojemu se nalazimo. Svi smo zaključili da je omjer već spomenute dvije sorte u pravom balansu i da ga upravo to čini posebnim pjenušcem. Imali smo priliku kušati osam ružičastih pjenušaca uz pet slijedova jela koja nam je pripremao glavni kuhar restorana Ante Radić.

Irena Lučić

A redom to su bili: PALADIN-Bosco del Merlo Prosecco DOC Rose Millesimato 2020 Brut ; Piera Martelozzo- Prosecco DOC R.M 2020 Brut Nature “Clar de Lune” ; FACCHIN Prosecco DOC Rose Treviso Millesimato 2020 Brut uz kojega smo kušali prvo jelo- domaću brusketu sa kremom od pesto genovesea, beefsteak na tagliatu, dinja, listići grana padana.

Slijedio je četvrti pjenušac Massotina Prosecco DOC R.M Brut uz repove mariniranih kozica u tempuri na kremi od batata s mentom. Sljedeći pjenušac je bio Le Colture-Prosecco DOC R.M 2020 Brut, a uživali smo u tramenzinima sa tapanadom od sušenih rajčica, dimljenim lososom, tostiranim bademima i kremom od šafrana. Šesti pjenušac smo testirali uz ražnjiće ala Capresse sa medom i orašastim plodovima te posljednji slijed domaća savijača od borovnice odlično sljubljena s Beato Bartolomeo Breganze Prosecco DOC R.M 2020 Extra Dry. I završno Serena Prosecco R.M 2020 Brut.

Više o nadolazećem festivalu Prosecco Days

Kako je već spomenuto, u zagrebačkom hotelu The Westin u listopadu ove godine održat će se prvi poslovni vinski sajam Prosecco Days na kojem će svoje pjenušave perjanice prezentirati više od 25 talijanskih proizvođača Prosecca DOC. Organizatori ovog događanja su udruga Vinoljupci i Talijansko hrvatska gospodarska komora uz podršku Veleposlanstva Republike Italije i Konzorcija Prosecco DOC iz Treviza.

Riječ je o poslovno orijentiranom vinskom susretu, čiji je glavni cilj ojačati postojeće i stvoriti nove poslovne veze između proizvođača Prosecca DOC i hrvatskih vinskih profesionalaca, distributera, trgovaca i HoReCa sektora. Osim toga, ovaj sajam igra važnu ulogu u promociji i povećanju medijske vidljivosti Prosecca DOC koji iz godine u godinu zauzima sve važnije mjesto na vinskom tržištu.

Sajam će započeti stručnim predavanjem pod nazivom “Prosecco DOC – brendiranje i zaštita 2010-2020“, koje će održati gđa Andrea Perkov, Generalna direktorica THGK, a tijekom kojeg će se prisutnima obratiti i Direktor Udruženja proizvođača Prosecca DOC. Osim promenadnog kušanja vina, koje će jednim dijelom biti dostupno i za širu javnost, na programu će se naći i četiri stručne radionice koje će voditi najpoznatiji hrvatski vinski bloger i sommelier Nenad Trifunović – Vinopija. U sklopu sajma održat će se i dvije ekskluzivne svečane večere čije će glavne zvijezde, naravno, biti izabrana pjenušava vina.

Prosecco DOC uskoro će moći kušati i ljubitelji filma. Točnije, sretnici koji će se imati prilike naći u gastro corneru Made in Italy u sklopu Rab Film Festivala koji će se održati od 18. do 22. kolovoza 2021. U četiri dana posjetitelje očekuju birane talijanske delicije te čak dvije prezentacije Prosecco DOC.

Treća i posljednja uvodna degustacija Prosecca DOC predviđena je za rujan, a održat će se u sklopu Godišnje skupštine Talijansko hrvatske gospodarske komore.

Italija i Hrvatska, zemlje su koje povezuju duga povijest gospodarske suradnje i snažne poslovne spone. Kada je riječ o proizvodnji, distribuciji i izvozu vina, brojke debelo pretežu u korist Talijana, svjetskih lidera na spomenutom području. Iako su popularni pjenušavci dobiveni od sorte Glera u Hrvatskoj već dugo prisutni i vidljivi, prostora za tržišno širenje Prosecca DOC ima više nego dovoljno. Jedan od razloga koji navode na taj zaključak je opći porast popularnosti pjenušavih vina u Hrvatskoj kojem svjedočimo posljednjih nekoliko godina, kao i trend povećanja proizvodnje pjenušaca od strane domaćih vinara.

Na hrvatskom, ali i na ostalim tržištima, Prosecco DOC je zbog dobre cijene i stabilne kvalitete visoko kompetitivan u odnosu na druga pjenušava vina, poput, primjerice, francuskog šampanjca i španjolske cave. Nadamo se da će sajam Prosecco Days motivirati domaće vinare na udruženo tržišno djelovanje, a zatim i na zaštitu i brandiranje domaćih pjenušavih vina – o čemu uistinu mnogo možemo naučiti od Talijana.

I naravno, vidimo se u listopadu na Prosecco Daysima. Dodatne informacije o sajmu potražite na facebook.com/Vinoljupci.

Tekst: Vjekoslav Madunić

Foto: Julije Frangen

Malo o povijesti Prosecca  ili…

       … Drink Pink – umjetnost stvaranja ružičastog Prosecca DOC

tekst: Irena Lučić

Prosecco se službeno definira kao talijansko pjenušavo vino koje je zaštićeno oznakom kontroliranog porijekla (DOC) ili oznakom kontroliranog i garantiranog porijekla (DOCG). Proizvodi se uglavnom charmat metodom (vrenje u tankovima) u trajanju 30 dana (bijeli prosecco) odnosno 60 dana (rose prosecco). Dobiva se iz sorte Glera (minimalni udio sorte 85%), a u slučaju rosea od Glere i Crnog Pinota čiji udio ne smije premašivati 15%. Proizvodnja Prosecca DOC ograničena je na ukupno 9 provincija iz regija Veneto i Friuli-Venezia-Giulia. Vinogradi su smješteni na strmim obroncima između Dolomita i Jadranskog mora, a samo vino dobilo je naziv po mjestašcu Prosecco, smještenom u provinciji Trst.

Povijest prosecca seže u polovicu 13. stoljeća kada se prvi puta spominju nazivi „prosech“, „prosechum“ i „proseco“ – kao nazivi toponima malog mjesta u tršćanskoj provinciji, ali i kao sinonimi za vino koje dolaze iz spomenutog sela, što potvrđuju sačuvani dokumenti koji govore o najmu četiri vinograda.

Početkom 16. stoljeća vina iz mjestašca Prosecco spominju se u važnim pisanim djelima Pietra Bonoma (1458-1546). U njegovom je posebnom interesu bilo tzv. Pucino vino (kojeg spominje i Plinije Stariji), a koje je navodno davalo mladoliki izgled i dugovječnost carici Liviji, supruzi cara Oktavijana Augusta. Iako je dokazano da je Pucino vino u biti (bilo) crveno, izvrstan marketing Pietra Bonoma, koji je slučajno posjedovao i vinograde u gradiću Prosecco, učinio je svoje. I tako je krenula priča da je upravo prosecco to čuveno vino koje pomlađuje i daje dugovječnost i ljepotu. Što možda nije ni sporno

Tako je prosecco krenuo na svoj nezaustavljivi put slave, a porastom popularnosti postao je predmet interesa poduzetnika iz okolnih područja, te se proširio na istok i zapad. Početkom 18. stoljeća započinje prava simbioza između naroda i ovog ugodnog alkoholnog pića, pa se proizvodnja širi na područje između brežuljaka Conegliano i Valdobbiadene gdje prosecco uspjeva vrlo dobro zahvaljujući specifičnoj klimi, strmim padinama i laporastom tlu. Iz spomenutog razdoblja datira i veliki broj pisanih dokumenata koji sve više i sve češće spominju i opisuju prosecco, vezujući ga za navedena područja.

Naposlijetku, upravo je u spomenutom području, između brežuljaka Conegliano i Valdobbiadene osnovana prva talijanska enološka škola, čiji je osnivač Antonio Carpene (1838-1902) posvetio čitavu karijeru unaprjeđenju tehnika uzgoja vinove loze i lokalnih sorti, sve s ciljem kako bi proizveo pjenušavo vino koje može ponuditi čitavom svijetu. Otada se u proizvodnju uvode znanstvene i tehnološke metode koje proizvodu daju stabilnost tijekom razdoblja čuvanja i transporta. Upravo u tom trenutku započinje put prosecca prema svjetskom uspjehu.

1962. godine osnovan je prvi Konzorcij za zaštitu prosecca u Coneglianu i Valdobbiadeneu, a 1966. „puštena je u promet“ prva prosecco vinska cesta. 1969. uvodi se oznaka DOC (kontrolirano porijeklo) za prvih 15 komuna u Coneglianu i Valdobbiadeneu. 2009. zaštita se regulira na nacionalnoj i međunarodnoj razini, te se dodatno uvode oznaka DOCG (kontrolirano i garantirano porijeklo) i DOCG Superiore kao i markice koje se obavezno nalaze na svakoj boci Prosecca DOC.

Danas, brigu oko zaštite i proizvodnje Prosecca DOC vode tri konzorcija (Consorzio del Prosecco DOC, Consorzio di Conegliano e Valdobbiadene Prosecco Superiore DOCG i Consorzio Asolo Prosecco Superiore DOCG) koji djeluju ujedinjeno na predstavljanju prosecca čitavom svijetu.

Sorte od kojih se dobiva Prosecco DOC prostiru se na gotovo 25000 Ha vinograda, a proizvodi ga više od 1100 proizvođača. Godišnja proizvodnja kreće se oko 500 milijuna boca generirajući 2,4 milijarde eura prometa. Od ukupne proizvodnje gotovo 80% odlazi na strana tržišta.

Marketinški, Prosecco DOC veže se uz krilaticu Italian Genio, pri čemu „genio“ ima dvojno značenje – genijalac koji zna uživati u životu, te kao genius loci – dobri duh prostora zadužen za atmosferu i dobre emocije.

I za kraj, nekoliko riječi o Rosé Prosecco DOC…

Proizvodnja ružičastog prosecca bilježi se još od davne 1880. godine, obzirom da je Pinot Crni sorta koja se tradicionalno uzgaja u regijama vezanima za prosecco. U novije vrijeme, ideja o uvođenju rozog Prosecca DOC pojavila se početkom 2000-tih, no formalno je uveden tek u kolovozu 2020, kada je reguliran i zaštićen. To je ujedno bio i odgovor talijanskog tržišta na korona-krizu koja je snažno pogodila vinsku industriju, te se procijenilo kako će se uvođenjem ružičaste verzije Prosecca DOC osvojiti dodatnih 15% tržišta.

Rosé Prosecco proizvodi se na način da se Glera blenda sa Crnim Pinotom, čiji udio ne smije premašivati 15%. Obzirom da Crni Pinot zrije cca dva tjedna ranije od Glere, njegova vinifikacija traje nešto duže. Maceracija traje 5-10 dana, nakon čega se vino odvaja od taloga i spremno je za blendanje sa Glerom. Nakon toga, blend odlazi na sekundarnu fermentaciju koja mora trajati minimalno 60 dana (za razliku od sekundarne fermentacije bijelog Prosecca DOC čija sekundarna fermentacija traje 30 dana). Komercijalna prodaja Rosé Prosecca DOC dozvoljena je već od 1. siječnja u godini nakon berbe. Boce obavezno nose oznaku godišta (Millesimato). U proizvodnji su dopuštene samo suhe verzije: Brut Nature, Extra Brut, Brut i Extra Dry.

Ružičasti Prosecco DOC ima elegantne arome sa daškom bijelog cvijeća, notama jabuke i citrusa. Izvrsno se sljubljuje sa ribljim jelima, sirevima i mesnim platama te je znatno je popularniji izvan svoje domovine, a najviše se konzumira u SAD, Kanadi i Skandinaviji. U ukupnoj proizvodnji Prosecca DOC, rosé zauzima 3,4%, a više od 80% izvozi se na svjetsko tržište.

 

 

 

spot_img

Pročitajte još i ovo...

Povezani članci