Riba je namirnica koja bi svakako trebala biti na jelovniku dojenčeta jer sadrži mnoge dragocjene elemente za njegov rast. Može se uvesti u jelovnik dohrane nakon navršenih 7-8 mjeseci u dogovoru s nadležnim pedijatrom.
Razlika u odnosu na meso je lakša probavljivost i sadržaj nekih esencijalnih supstanci, koje su značajne za organizam u rastu.
OMEGA 3 MASNE KISELINE
Radi se o mastima od velikog značenja za normalno funkcioniranje organizma, a riba njima obiluje. Pripadaju skupini višestruko nezasićenih masnih kiselina i razlikuju se od onih u mesu, koje sadrži zasićene masti. Prevelika količina zasićenih masti u prehrani loše djeluje na zdravlje jer povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi (bolesti srca i krvnih žila).
Masne kiseline omega 3 nazivaju se još i esencijalne jer ih organizam ne može proizvesti sam, nego se moraju unositi hranom. Ove masne kiseline imaju u organizmu značajne funkcije:
– U primjerenoj količini ne povećavaju razinu triglicerida (masnoća koje proizlaze iz namirnica kao što su ulje i šećer), smanjujući na taj način gustoću krvi i poboljšavajući cirkulaciju. Djeluju i na arterijski krvni tlak, što znači dodatnu prevenciju bolesti srca i cirkulacije
– Djeluju na vid, poboljšavajući njegovu oštrinu
– Pomažu razvoju živčanog sustava
– Mogu poboljšati intelektualne sposobnosti povećanjem propusnosti membrane stanica, što poboljšava funkciju neurona (živčanih stanica koje primaju i prenose živčane podražaje)
– Djeluju protuupalno
Omega 3 masne kiseline nalaze se posebice u velikoj količini u masti riba hladnih mora Sjeverne Europe, zatim u plavoj ribi, kao što su srdele, skuše, haringe, inćuni, jegulja, losos, tuna, sabljarka.
VITAMINI
Riba sadrži i neke vitamine, supstance od velikog značenja za metabolizam stanice, što omogućava odvijanje za život bitnih mehanizama.
– A: ima ga posebice u masnoj ribi, kao što su haringa, jegulja i skuša te u školjkašima i mekušcima. Neophodan je za oči, kožu (zaštitni vitamin kože i sluznica) i rast
– B12: organizam ga koristi za stvaranje crvenih krvnih stanica – eritrocita, za normalno funkcioniranje živčanog sustava. Djeluje na mišićni tonus (napetost mišića) te raspoloženje
– B2 i B6: djeluju u zaštiti tkiva, kože i vida
– B3: djeluje na rast, obnovu i održavanje stanica tijela
– D: ima ga posebice u masnoj ribi (djeci se davno davalo “riblje ulje” za jačanje organizma). Uloga vitamina D posebno značenje ima za apsorpciju kalcija i fosfora, esencijalnih minerala za razvoj kostiju i zuba
– K: neophodan je u procesu zgrušavanja krvi i zdravlja kostiju i tkiva
MINERALNE SOLI
Riba je jedna od rijetkih namirnica u prirodi koje sadrže jod, mineral neophodan za funkciju štitne žlijezde (glandula thyreoidea, lat.), smještene sprijeda i dolje na vratu. Ova žlijezda stvara hormone koji su bitni za odvijanje svih životnih funkcija. Joda ima u morskim ribama, dok ga slatkovodne sadrže u vrlo maloj količini.
Osim joda, riba sadrži i druge važne minerale kao:
– Selen: koristan je za pravilno odvijanje funkcije štitne žlijezde, ima antioksidativna svojstva i štiti organizam od štetnih agensa djelujući protiv infekcije i degeneracije (stanice)
– Željezo: potrebno je za formiranje crvenih krvnih stanica – eritrocita te pravilno odvijanje funkcije živčanog sustava i aktivnosti brojnih enzima (proteina), koji sudjeluju u stvaranju energije u stanicama. Željezo se nalazi u sastavu hemoglobina, supstance koja daje krvi njezinu posebnu crvenu boju, a zadaća joj je da prenosi kisik koji udišemo do svih tkiva u organizmu. Manjak željeza uzrokuje slabokrvnost s brojnim negativnim posljedicama po funkcioniranje organizma. U djece razdražljivost, slab aletit, respiratorne afektivne krize samo su neki, ali uočljivi simptomi manjka željeza
– Fluor: važan je u razvoju kostiju i zuba
– Cink: ima ga puno u školjkašima i mekušcima. Značajan je za obnovu tkiva u metabolizmu, a posebice za pravilno odvijanje sustava prirodne obrane organizma (imunitet) te za vid.
– Kalcij i fosfor: potrebni su za čvrstoću i pravilan razvoj kostiju i zuba
– Krom: djeluje na razini kolesterola, tvari koja se normalno nalazi u krvi i pomaže akciju inzulina (hormon kojeg proizvodi gušterača). Inzulin omogućuje ulaz šećera – glukoze u sve stanice organizma
BJELANČEVINE
Kao i sve namirnice životinjskog podrijetla, i riba sadrži bjelančevine visoke biološke vrijednosti jer sadrži svih 20 aminokiselina (osnovne jedinice bjelančevina), od kojih su 8 (za djecu 9) esencijalne, što znači da ih organizam ne može sam stvarati i moraju se unijeti prehranom.
Kada uvesti ribu u jelovnik dojenčeta?
Za početak treba dati prednost ribi koja nije masna. Kao prve obroke dojenčetu treba ponuditi one “mršavije”, kao: list, mol, oslić, zubatac, kirnja. Postupno se može prelaziti na ribu druge kvalitete, kao što su orada i brancin, a zatim na masnije, kao što su pastrva i losos. Mršava riba ima blagi okus i dijete će ju radije prihvatiti, a uz to i lakše je probavljiva jer sadrži manje masti i lakša je za žvakati jer ne sadrži gotovo ništa vezivnog tkiva pa je stoga idealna za dojenče koje ima mali broj zubića.
Sušena i dimljena riba potpuno je neprikladna za dječju prehranu jer sadrži previše soli i drugih kemijskih tvari.
Riba se može uvesti u prehranu dojenčeta u dobi od oko 8 mjeseci, kada se dijete već naviklo na novi način prehrane. Najbolje je kao prve obroke dati gotove liofilizirane ili homogenizirane pripravke u maloj količini, a zatim postupno prijeći na svježu ili smrznutu ribu u kašici od povrća kao glavni obrok.
Riba je namirnica koja je neophodna u prehrani djeteta jer pomaže skladnom rastu. Zapravo, riba bi trebala imati prednost pred mesom zbog znatno lakše probavljivosti. Meso, iako biološki visoko vrijedna namirnica (esencijalne aminokiseline!) zbog sadržaja vezivnog tkiva je teže probavljiva, a i masti ribe su kvalitetnije (višestruko nezasićene).
Ako je dojenče sklono alergiji zbog obiteljske predispozicije, bolje je odložiti uvođenje ribe u jelovnik djeteta nakon navršene godine dana. Prije te dobi ne daju se niti ljuskari, a niti mekušci (sipe, lignje) jer i jedni i drugi mogu biti vrlo snažni alergeni. Treba ih ponuditi djetetu nakon navršene dvije godine.
Za početak – gotovi obroci
Gotovi homogenizirani pripravci praktični su i sigurni i mogu se dati dojenčetu kao dohrana jer unose vrlo vrijedne sastojke potrebite za njegov rast i razvoj. Zahvaljujući postupku koji se koristi u procesu pripreme riblje meso je prerađeno u najfinije djeliće, što povećava probavljivost namirnice. Koriste se samo najbolji dijelovi ribe, kao što su fileti, što povećava njezinu kvalitetu. Pakiranje obroka je higijensko i spremno za uporabu. U malim staklenim posudicama, bez nazočnosti zraka, obroci su primjereni osjetljivom dječjem probavnom sustavu, ne izazivaju grčeve u trbuhu, a ne sadrže niti boje ni aditive. Za početak se može dati obroku kašice, a kasnije kao sam obrok ribe nakon prethodnog zagrijavanja stavljanjem posudice u toplu vodu kroz nekoliko minuta. Kada se posudica otvori, treba ju čuvati u hladnjaku i potrošiti kroz 24 sata jer ne sadrži konzervanse.
Kako pripremiti ribu kod kuće?
Kad se kupuje svježa riba mora biti vrlo pažljivo očišćena: odstranjena utroba, ljuske i dobro oprana u tekućoj vodi. Kada je riba kuhana, odstrani se glava, koža, rep i naravno vrlo pažljivo kosti. Zatim se vilicom zdrobi na vrlo sićušne komade i prelije sa žličicom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, doda se kašici od povrća ili se ponudi djetetu kao zasebni obrok uz dodatak povrća. Sve do dvije godine daje se riba kuhana ili pripređena na pari, čime je još laganija i lakše probavljiva. Kuhanje na pari ima prednost i u tome što su sačuvane sve prehrambene prednosti namirnice. Riba se može dobro pripremiti i u pećnici, iako se pritom malo isuši pa je teža za žvakanje. Tu može pomoći i stavljanje u pećnicu u foliji, koja sprječava isušivanje. U svakom slučaju, priprema ribe za dojenačku prehranu mora biti jednostavna, bez dodatnih aroma i previše začina, i naravno kao i sve druge namirnice u prvoj godini, bez dodatka soli.
Svježa ili smrznuta
Ako se odabere svježa riba, treba provjeriti njezino podrijetlo te je li uistinu svježa, što daje i sigurnost kvalitete, osobito ako se kupuje u ribarnici od povjerenja. Za početak bolje bi bilo izabrati ribu iz ulova (pastrva), a kada je dijete starije može se dati i plava riba, kao skuše, sabljarke i tuna. Mogu se izabrati i ribe iz uzgoja (orada i brancin), ako je siguran izvor i kvaliteta.
Riba ne bi smjela sadržavati soli teških metala. Što su primjerci manji, manja je i mogućnost sadržaja ovih tvari u većoj količini.
Pri nabavci ribe treba obratiti osobitu pozornost na svježinu i kvalitetu:
– ljuske se ne smiju lako skidati s kože
– škrge moraju biti crvene
– oči djelovati kao da su žive i ne smiju biti upale
– miris ne smije biti neugodan, niti previše intenzivan
– oblik ribe se ne mijenja: kada se postavi u horizontalni položaj mora tako i ostati
– meso mora biti mekano i elastično, a ne mlohavo.
Kao alternativa svježem proizvodu može se koristiti smrznuti, koji zadržava sva prehrambena svojstva netom ulovljene ribe. Važno je međutim da tijekom prijevoza ne dođe do promjene u temperaturi uređaja za smrzavanje: ne smije biti primjetno inje, a svakako treba provjeriti rok trajanja.
Izvor: Biologija
