(Prunus dulcis, syn. Prunus amygdalus) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Biljka je drvenasta (dosegne visinu 4-9 m) s bijelo-ružičastim cvjetovima i koštuničavim plodovima. Potječe s Bliskog Istoka, gdje je kultiviran još u starom vijeku (3000-2000 p.n.e.) i raširen po cijelom Sredozemlju.
Postoje dvije osnovne podvrste: gorki badem (koristi se u alternativnoj medicini) i slatki badem (koristi se za prehranu, posebno kod izrade kolača).
Svjetska proizvodnja badema se kreće oko 1,7 miliona tona, a rekordna proizvodnja 2002. je iznosila 1,85 miliona tona (procjena FAO). Najveći proizvođači su Sjedinjene Američke Države, Grčka, Iran, Italija i Maroko. Proizvodnja u SAD je koncentrirana u Kaliforniji.
Izvor: Wikipedia
Od ovog se voća proizvodi bademov sirup, te bademovo ulje. Ono se prodaje u ljekarnama, a to je tekućina ugodna okusa, koja ublažava lakše upale probavnog sustava.
Badem se uzgaja više od 35 stoljeća, a njegovi plodovi dozrijevaju samo pod toplim suncem juga. Neki vjeruju da je drvo badema, u Europu iz Kine donio Marko Polo. Ipak, vjerojatnije je da je badem potekao u Siriji, odakle je proširen u Grčku. Rimljani su ga dalje širili i to pod imenom “grčki orah”.
Badem (lat. Prunus amygdalus), je drvo koje naraste do četiri metra visine, a listovi su mu dugi i šiljati. Cvate ružičastim cvjetovima već od siječnja. Postoje mnoge vrste koje se međusobno razlikuju po obliku i po okusu, slatkom ili gorkom. Dok se slatki badem koristi u prehrani, iz gorkih sorti se proizvode različiti bademovi ekstrakti.
Badem u tijelu čovjeka ne stvara kiselu reakciju. Osim toga, u njemu je dobro balansiran spoj hranjivih tvari, tako da je poznat kao najzdraviji i najcjelovitiji orašasti plod, slično jabuci među voćem. Bademi su izvor vitamina E, a tijelo ovaj vitamin najbolje apsorbira upravo iz badema.
Ova činjenica je utoliko važna za one koji žele imati mišiće, jer vitamin E djeluje preventivno na moguća istezanja mišića i upale prije i poslije treninga. Nekoliko badema dnevno biće sasvim dovoljno da što prije i bezbolnije uočite rezultate napornog treninga.
U bademu nalazimo i mnoge vitamine B kompleksa, te brojne minerale, od kojih izdvajamo kalcij, kojim je badem osobito bogat. Njegove se hranjive tvari, osobito bjelančevine, idealno nadopunjuju sa onima iz žitarica i mahunarkama.
Gorki badem sadrži cijanovodičnu kiselinu, vrlo jak otrov, te se zabranjuje svaki pokušaj korištenja oralnim putem. U vanjskoj upotrebi, pripremljen u obliku vrućih obloga i kupki, ublažuje bol, osobito migrenu, bolove bubrega i jetre, reumu i žgaravicu.
Od slatkog badema koriste se plod, listovi i kora. Listovi i ljuske potiču rad jetre i smiruju kašalj, a kora osim toga služi i kao sredstvo protiv crijevnih parazita, povišene tjelesne temperature, a pospješuje i lučenje urina. Slatki badem je ukusan i hranjiv kao dodatak kolačima, pržen u šećeru i slično.
Od ovog se voća proizvodi bademov sirup, te bademovo ulje. Ono se prodaje u ljekarnama, a to je tekućina ugodna okusa, koja ublažava lakše upale probavnog sustava, a posebno ga preporučuju djeci protiv glista. U vanjskoj primjeni, ulje od slatkih badema korisno je protiv svrbeža, opeklina, crvenog vjetra, te površinskih upala.
Izvor: http://www.mojezdravlje.net