Savjeti za pomoć u kuhinji

Zdrava kuhinja nije problem ako se držite nekoliko osnovnih naputaka. Ukoliko tek počinjete otkrivari čari kulinarstva i želite impresionirati prijatelje ili partnera, ovi su savjeti odlično mjesto za početak.

Priprema zdravog, hranjivog obroka ne mora biti dugotrajna, naporna niti komplicirana. Upravo suprotno, daleko je jednostavnija ako ne tragate za teško dostupnim sastojcima, ali kuhate pravilno.

“Planirajte jelovnik unaprijed i poslužujte svježe pripremljenu hranu, izbjegnite podgrijavanje. Ono uništava hranjivu vrijednost obroka i mijenja originalni okus. Kad stavljate hranu u hladnjak, prekrijte je plastičnom ili aluminijskom folijom da spriječite miješanje mirisa. Hrana nije samo izvor kalorija – ona pomaže u obnavljanju tkiva i prevenciji bolesti.”, kaže za indijski The Times Sveta Bhassin, nutricionistica i savjetnica za wellnes iz Bombaja.

Savjeti:

Povrće ne bi trebalo biti prekuhano. Sirovije povrće je ujedno hranjivije. Svježe mlado povrće kuha se brzo i ne zahtijeva puno začina da bi bilo ukusno.

Povrće je većinom prekriveno pesticidima koje je moguće ukloniti tako da ga operete u sudoperu punom kalijevog permanganata i isperete čistom vodom.

Zeljasto povrće ne bi trebalo kuhati u kiselinama poput limete ili tamarinda, budući da maslinasto zelena boja signalizira težu apsorpciju nutrijenata.

Kad kuhate u ekspresnom loncu, pustite da voda zakipi prije nego što dodate sastojke i stavite poklopac. Nakon toga, kuhajte neko vrijeme na slaboj vatri dok ne procijenite da je hrana gotova.

Mahunarke koje kupujemo trebale bi biti nepolirane i malene. Poliranjem i procesiranjem gube se neki ključne hranjive tvari.

Luk je bogat izvor kercetina – važne fitokemikalije i antioksidansa. Često griješimo sjeckajući luk neposredno prije konzumiranja. Umjesto toga, trebalo bi ga nasjeckati i ostaviti da stoji barem 10 minuta prije posluživanja, budući da oksidacija pomaže pri aktivaciji kercetina.

Mlijeko koje nije pasterizirano treba kuhati barem 10-15 minuta kako bismo bili sigurni da su eliminirane sve bakterije i bacili.

Korištenje pogrešnog posuđa također može biti opasno. Ne koristite oslikane i ukrašene lonce i tave. Neki od njih načinjeni su od olovnog i srebrnog toksičnog materijala, što može uzrokovati teške poremećaje u probavi. Posude od aluminija mogu uzrokovati visoku razinu tog elementa u moždanom tkivu, jer se teško uklanja iz tijela. Ljudi koji pate od Alzheimerove bolesti imaju visoku razinu aluminija. Najsigurnije je posuđe od vatrostalnog stakla i nehrđajućeg čelika.

Slijepljena tjestenina – Postoje mnoge taktike kako da spriječite da vam se tjestenina slijepi prilikom kuhanja, no najvažnije je da ju kuhate u što većoj posudi i to u što slanijoj vodi. Preporučamo da 1 kilogram tjestenine kuhate u 8 do 10 litara vode. Pošto je ulje lakše od vode ne morate ga dodavati jer ono nema prevelikog utjecaja na sprječavanje tjestenine da se slijepi.

Zbogom plakanju prilikom čišćenja luka – Umjesto da žvačete čačkalicu za zube, koja nema, a ma baš nikakvo čarobno djelovanje, kako bi spriječili navalu suza prilikom čišćenja luka probajte koristiti što tanji i oštriji nož. Razlog je vrlo jednostavan, prilikom rezanja luka trgamo stanice što dovodi do kemijske reakcije i ispuštanja kiselih plinova koji nadražuju naše oči, a korištenjem tanjih i oštrih noževa smanjuje se količina uništenih stanica što u konačnici znači manje plinova i manje suza. Vaše oči možete poštedjeti da prije rezanja smrznete luk, da ga čistite pod mlazom hladne vode, zapalite svijeću prilikom čišćenja, te da nosite zaštitne naočale.

Svježa jaja – Kako bi prepoznali da li su jaja svježa ne morate ih razbijati i pomirisati, dovoljno je da ih stavite u posudu s vodom. Svježa jaja će potonuti na dno i bit će okrenuta na bok, nešto starija jaja će također potonuti na dno ali će dno posude dodirivati s jednim od vrhova,a pokvarena jaja će plutati na površini.

Čišćenje češnjaka –  Ako nemate vremena čekati da se češnjak pošteno namoči u vodi, kako bi ga što brže i lakše očistili pokušajte režanj položiti na kuhinjsku dasku, te ga zgnječite širom stranom noža. Takav agresivni pristup omogućit će vam da lakše ogulite papirnatu koru, te da ne gubite svoje dragocjeno vrijeme. Ovim pristupom gubite formu češnjaka jer ga zdrobite te morate pažljivije dalje rezati češnjak jer vam se komadi mogu potkrasti u već narezani dio češnjaka.

Prašak za pecivo ili soda bikarbona – Ako ste se ikada pitali da li možete u nedostatku praška za pecivo koristiti sodu bikarbonu odgovor je ne. Iako je soda bikarbona sastavni dio praška za pecivo ona može upropastiti vaše jelo jer ostavlja gorki okus. U obrnutom slučaju, kada jelo zahtijeva bikarbonu, možete koristiti prstohvat praška za pecivo jer je njegov okus i kemijski sastav neutralan.

 

Koristite hvataljke Kuhače i raznorazne špatule (ili špahtle u kontinentalnim krajevima) odlične su za kuhanje ili prženje hrane koja se mora okretati ili strugati s tave, poput jaja ili palačinski. Za sve ostalo slobodno koristite hvataljke. Iako će vam se možda na prvu činiti pomalo nezgrapnim alatom, ubrzo ćete shvatiti kako su doista superiorne klasičnim kuhinjskim alatima kada je manipuliranje hranom u posudi ili tavi u pitanju. Ako koristite posuđe s teflonskim slojem, obavezno koristite hvataljke s najlonskom zaštitom na vrhovima.

Spremajte stvari u plastične posude Iako neki ljudi svoje začine ili povrće stavljaju u posebni vlažni papir, pa onda sve dobro zatvore najlonom te ih na kraju ostavljaju na hladnom i mračnom mjestu kako bi što duže ostali svježi, prosječoj osobi ovakva procedura oduzima previše vremena. Moderne plastične posude sasvim dobro čuvaju svježinu vaše hrane, uključujući i bobice, zelenjavu i salatu koja je već narezana. Sve što trebate učiniti nakon korištenja jest oprati posudu i spremna je za daljnju upotrebu. Na ovaj ćete način uštedjeti novce, prostor u kući te Majku prirodu.

Preše za češnjak veliki su gubitak vremena Sve što trebate za brzo i efikasno guljenje i sjeckanje češnjaka jest dobar nož. Uostalom, oštar je nož osnovni kuharski alat bez kojega ionako ne biste trebali razmišljati o kuhanju, stoga pretpostavljamo da imate barem jedan takav u svojoj kuhinji. Stavite režanj češnjaka na ploču za rezanje, udarite ga tupom stranom noža i za svega nekoliko sekundi riješili ste se paperjaste ljuske. Nakon toga, nasjeckajte češnjak na veličinu po vašoj želji i to je to.

Investirajte u dvije podloge za sjeckanje hrane Ukoliko ste poput većine ljudi koji vole kuhati kod kuće u slobodno vrijeme, uglavnom vjerno slijedite recepte, pripremajući hranu na način opisan u samom receptu. Jedna od najvećih grešaka koju možete napraviti jest koristiti isti nož i podlogu za sjeckanje luka ili češnjaka te ostalih sastojaka. Ukoliko ne želite taj specifični miris češnjaka na siru kojeg ste spremili za predjelo, ili voću kojeg ste dodali u sladoledni kup, za aromatične lukovice koristite odvojenu dasku i nož.

Začine zelene boje obavezno kupujte svježe S iznimkom osušenog origana (koji se sjajno uklapa u meksiška, grčka, talijanska i dalmatinska jela), začinsko je bilje uvijek ukusnije i zdravije svježe, a danas je dostupno u gotovo svakom trgovačkom lancu i to po vrlo pristupačnim cijenama. Ukoliko vašoj hrani redovito dodajete peršin, bosiljak, korijander, timjan ili vlasac, svakako kupujte samo svježu varijantu. Osušene, ove su biljke previše osjetljive da mogu zadržati okus duže od nekoliko dana nakon otvaranja.

Ne kupujte začine u staklenkama Ukoliko želite da začini posluže svojoj svrsi (poboljšavanje okusa hrani), kupovanje začina u staklenim posudicama koštat će vas relativno puno novaca za poprilično mizeran učinak. Iako neki začini drže mogu sačuvati okus, neki drugi izgube glavninu svog okusa već u svega nekoliko dana. Ukoliko ste ljubitelj papra, cimeta, currya, kumina, chillija i ostalih pojačivača okusa, kupujte ih u malim količinama koje ćete potrošiti odmah ili vrlo brzo nakon otvaranja.

Prekuhana hrana najgora je početnička greška Ova je greška slična onoj koju rade vozači početnici, kada voze preblizu rubu ceste, jer se tako osjećaju sigurnije. Mnoge je namirnice, poput riže ili povrća, vrlo teško procijeniti za vrijeme samog kuhanja, kad pokušavate probati nešto iznimno visoke temperature. Majstori u kuhanju uvijek će vam reći da se hrana skida s vatre dok nije nije potpuno gotova, puštajući unutrašnju temperaturu jela da dovrši posao. Uostalom, hranu uvijek možete još malo kuhati, ali već prekuhanoj hrani više nema pomoći.

Ne držite voće u hladnjaku Iznimka od ovog pravila jest isključivo bobičasto voće, budući da svim ostalim vrstama voća, poput jabuka, naranči, banana i krušaka  hladnjaci „umrtve” okus i učine strukturu kašastom. Mnogi ljudi u hladnjacima ne čuvaju ni rajčicu, ni avokado niti papriku. Ipak, imajte na umu da ovo vrijedi samo u slučaju da mjesto izvan hladnjaka na kojem čuvate voće i povrće nije direktno na suncu ili na visokoj temperaturi, kakve nisu rijetkost ljeti. U tom slučaju slobodno stavite voćke u hladnjak, pogotovo ako ih namjeravate ubrzo pojesti.

Izvor: Metro portal

Dođite na GASTRO radionicu u WEST GATE CITY

JESTIVO CVIJEĆE I MIKROBILJEspot_img

Pročitajte još i ovo...

Povezani članci